EU započela pregovore o zabrani izvoza ruskog ukapljenog plina preko evropskih luka

Zemlje Evropske unije započele su u srijedu pregovore o sljedećem krugu sankcija protiv Rusije, koje su po prvi put usmjerene na ukapljeni plin (LNG).
Prijedlog koji se nalazi na stolu razbija dugotrajni tabu u Briselu jer je ruski plin do sada bio potpuno pošteđen bilo kakvih ograničenja, unatoč opetovanim pozivima iz Poljske, Baltika i Ukrajine.

Ali plan, koji je osmislila Evropska komisija, zaostaje za potpunom zabranom uvoza, kao što je blok ranije učinio s ugljom i morskom naftom.

Umjesto toga, cilj mu je zabraniti prekrcaj ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG), što znači praksu ponovnog izvoza LNG-a koji stiže u luke EU u druge zemlje.

Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), neovisna organizacija koja prati ruska fosilna goriva, procjenjuje da je blok prošle godine platio 8,2 milijarde eura za 20 milijardi kubičnih metara (bcm) ruskog LNG-a, što predstavlja pet posto ukupne potrošnje plina.

Belgija, Francuska i Španija bile su glavne ulazne tačke za ruski LNG.

Otprilike 22 posto ovih zaliha prebačeno je globalno, sa osam posto (1,6 bcm) poslanim u druge države članice, kaže CREA, dok je ostatak otišao u Kinu, Indiju, Tursku i druge klijente.

To odražava vodeću ulogu koju imaju zapadne kompanije u sektorima osiguranja tereta i pomorskih usluga: prošle godine, pomorska industrija zemalja G7 obradila je 93 posto ruskog LNG izvoza, prijevoz vrijedan 15,5 milijardi eura.

Nacrt sankcija, poslan državama članicama u petak, ima za cilj obuzdati ovaj unosan posao i ograničiti sposobnost Rusije da premješta svoje dragocjene zalihe diljem svijeta. Također, cilja tri LNG projekta sa sjedištem u Rusiji koji još nisu operativni. (Reuters je identificirao projekte kao Arctic LNG 2, Ust Luga i Murmansk.)

Međutim, Kremlj se pokazao vještim u izbjegavanju ove priče o ograničenjima, jer je postalo bolno očito u ograničenju cijena koje su G7 i Australija nametnuli ruskoj morskoj nafti. Unatoč ograničenju od 60 dolara po barelu, Rusija je provela posljednje mjesece prodajući svoju Ural naftu po cjenovnom rasponu između 70 i 80 dolara.

Očigledna utaja pripisana je takozvanoj "floti u sjeni" zastarjelih tankera male veličine koji prevoze naftu bez osiguranja na zapadnoj razini, što ih čini težim za praćenje.

Smanjenje ove flote dio je najnovije runde sankcija, koje je diplomat opisao kao "prilično značajne" budući da obuhvaća i druge ekonomske sektore.

Ambasadori su u srijedu imali početnu raspravu, no proći će sedmice prije nego što 27 zemalja postigne konačni dogovor. Sankcije energetskom sektoru smatraju se vrlo osjetljivima i u prošlosti su dovele do dugotrajnih pregovora i ustupaka u zadnji čas.

Ako na kraju budu odobrene, sankcije će obilježiti 14. paket od februara 2022. godine.