Prekomjerna izgradnja evropskih gasnih postrojenja prijeti da ugrozi klimatske ciljeve

Izgradnja novih elektrana na gas u šest zemalja Evropske unije prijeti da ugrozi klimatske ciljeve i da za nekoliko decenija produži njihovu zavisnost od fosilnih goriva, odvlačeći sredstva neophodna za razvoj obnovljivih izvora, mreža i skladišta energije, upozorila je koalicija organizacija civilnog društva Beyond Fossil Fuels.

U novom izvještaju "Više gasa na pozajmljenom vremenu: Gdje se sukobljavaju klimatska obećanja Evrope i planovi za proizvodnju gasa" navodi se da evropske zemlje trenutno planiraju da dodaju 80 gigavata novih gasnih kapaciteta, što je povećanje od 32 odsto u poređenju sa trenutnim kapacitetom.

AGRESIVNO PROŠIRENJE

Pored "agresivnog proširenja" kapaciteta gasnih postrojenja, u izvještaju se upozorava i na nedovoljno ulaganje u čista fleksibilna rješenja kao što su mreže i skladištenje energije koji su neophodni za funkcionisanje energetskih sistema zasnovanih na obnovljivim izvorima energije.

"Umjesto toga, investicije se usmjeravaju u istraživanje i vađenje gasa, zajedno sa infrastrukturom kao što su gasovodi, terminali za tečni prirodni gas (LNG) i plutajuće jedinice za skladištenje i regasifikaciju (FSRU). Ovi projekti prijete da prodube zavisnost Evrope od uvezenih fosilnih goriva iz neprijateljskih režima i da preusmjere kritična sredstva dalje od obnovljivih izvora energije, mreža i skladištenja", navodi se u saopštenju.

Italija, Velika Britanija i Njemačka, koje su već imaju 45 odsto udjela u evropskim kapacitetima gasa, planiraju polovinu novih kapaciteta uprkos obećanjima o dekarbonizaciji svojih električnih sistema.

Poljska, Rumunija i Bugarska, koje već zaostaju u potpunom izbacivanju uglja, pripremaju se da povećaju ukupni kapacitet svojih gasnih postrojenja sa devet na 24 gigavata.

"Neoprostivo, mnogi od ovih projekata su subvencionisani novcem poreskih obveznika i/ili finansirani preko fonda EU za modernizaciju i Fonda za oporavak i otpornost, koji imaju za cilj da pomognu zemljama da "modernizuju" svoje sisteme električne energije i učine svoje ekonomije održivijim", navodi se u saopštenju.

2035. GODINA DEKARBONIZACIJE

Od 855 evropskih elektrana na gas koje su u bazi podataka ove organizacije, samo četiri su ugašene od januara 2023, a prestanak rada do 2035. najavljeno je za još sedam.

Međunarodna agencija za energetiku je odredila 2035. kao godinu do kada bi bogate ekonomije trebalo da dekarboniziraju svoje energetske sektore kako bi doprinjele postizanju neto nulte emisije gasova s efektom staklene bašte.

Aktivista iz Beyond Fossil Fuels Aleksandru Mustata izjavio je su evropski planovi za novu gasnu infrastrukturu u "opasnoj suprotnosti" sa klimatskim ciljevima.

"Ova prekomjerna izgradnja rizikuje da nas zarobi u zavisnosti od fosilnih goriva decenijama, put koji vodi pravo u klimatski haos. Vlade moraju uskladiti svoje planove za proizvodnju gasa sa potrebom da se fosilna goriva zamijene obnovljivim izvorima energije, mrežama i skladištem u evropskom elektroenergetskom sistemu do 2035", rekao je Mustata, prenosi Beta.rs.