
25.04.2025 |
EU / POLITIKA
Izvor: Akta.ba
U 2023. godini djevojke uzrasta od 16 do 19 godina u Evropskoj uniji pokazale su viši nivo digitalnih vještina.
U 2023. godini djevojke uzrasta od 16 do 19 godina u Evropskoj uniji pokazale su viši nivo digitalnih vještina u kreiranju sadržaja u poređenju s općom populacijom.
Prema najnovijim podacima, velika većina djevojaka kopirala je ili premještala datoteke između fascikli, uređaja ili u oblaku (78,6%), koristila softver za obradu teksta (73,4%), kreirala datoteke koje integrišu tekst, slike, tabele, grafikone, animacije ili zvuk (67,7%), ili uređivala fotografije, video ili audio zapise (60,8%) u tri mjeseca koja su prethodila anketi iz 2023. godine. Također, 47,3% djevojaka koristilo je softver za tabele, dok je njih 22,4% koristilo napredne funkcije ovog softvera za organizaciju, analizu, strukturiranje ili modifikaciju podataka. Svaka deseta djevojka (9,9%) pisala je kod u nekom programskom jeziku.
Djevojke ispred opće populacije u većini aktivnosti
U svim navedenim aktivnostima, djevojke su pokazale bolje rezultate od opće populacije, s razlikama koje se kreću od 28,5 procentnih poena (pp) u kreiranju datoteka koje integrišu više elemenata, do 1,0 pp kod napredne upotrebe softvera za tabele.
Posebno se ističu četiri aktivnosti u kojima su djevojke bile aktivnije i od svojih muških vršnjaka: uređivanje fotografija, videa ili audio zapisa, korištenje softvera za obradu teksta, kreiranje datoteka koje kombinuju više elemenata, te kopiranje ili premještanje datoteka.
Rodni jaz u programiranju i dalje prisutan
Iako djevojke pokazuju izuzetne rezultate u većini aspekata digitalnog stvaralaštva, programiranje ostaje područje s izraženim rodnim disbalansom. Ukupno 15,1% mladih u dobi od 16 do 19 godina u EU pisalo je kod u posljednja tri mjeseca prije ankete. Međutim, samo 9,9% djevojaka bavilo se programiranjem, dok je udio dječaka bio gotovo dvostruko veći – 19,7%.
Najveće razlike zabilježene su u Austriji (26,5 pp), Hrvatskoj (19,6 pp) i Belgiji (18,2 pp). Ipak, izuzeci postoje – u Litvaniji i Grčkoj, više djevojaka nego dječaka bavilo se kodiranjem, s razlikama od 3,7 pp odnosno 2,8 pp.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.