EU najavila 18. paket sankcija Rusiji: Ciljaju izvoz nafte, banke i vojnu industriju

Europska unija je u utorak najavila novi paket sankcija protiv Rusije, rekavši da svakodnevni smrtonosni napadi Moskve na Ukrajinu pokazuju da nije zainteresirana za mir - unatoč nedavnim diplomatskim naporima.

Novi paket – osamnaesti otkako je Rusija pokrenula svoju potpunu, neizazvanu invaziju na svog susjeda 2022. – osmišljen je kako bi dodatno ciljao na sposobnost Kremlja da zaradi novac od proizvodnje nafte i plina, piše CNN.

Prijedlog uključuje snižavanje gornje granice cijene ruskog izvoza nafte sa 60 na 45 dolara po barelu i uvođenje potpune zabrane transakcija ruskim bankama i financijskim institucijama u trećim zemljama koje pomažu Rusiji u zaobilaženju postojećih sankcija.

EU također predlaže zabranu korištenja ruske energetske infrastrukture, zabranjujući bilo kojem operateru iz EU direktno ili indirektno sudjelovanje u bilo kakvim transakcijama koje uključuju plinovod Sjeverni tok.

Novi paket morat će odobriti 27 država članica EU. To bi moglo biti komplicirano s obzirom na prethodne zabrinutosti koje su izrazile neke promoskovske vlade, poput Mađarske i Slovačke, zbog daljnjih sankcija usmjerenih prema Rusiji.

Iako su obje te zemlje prethodno prijetile da će blokirati nove runde sankcija, do sada su na kraju glasale za njih.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da su sankcije bile nužne "jer je snaga jedini jezik koji će Rusija razumjeti".

"Želimo mir za Ukrajinu. Uprkos sedmicama diplomatskih pokušaja, uprkos ponudi (ukrajinskog) predsjednika (Volodimira) Zelenskog o bezuvjetnom prekidu vatre, Rusija i dalje donosi smrt i uništenje Ukrajini. Cilj Rusije nije mir, već nametanje vladavine sile. Stoga pojačavamo pritisak na Rusiju", rekla je von der Leyen na konferenciji za novinare u Briselu.

Lideri Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske prošlog su mjeseca rekli ruskom čelniku Vladimiru Putinu da pristane na 30-dnevni prekid vatre ili se suoči s mogućim "masovnim" sankcijama. Putin je ignorirao ultimatum, umjesto toga predlažući "izravne razgovore" između Moskve i Kijeva.

No dva kruga pregovora u Istanbulu, u Turskoj, jasno su pokazala da se Rusija drži svojih maksimalističkih zahtjeva koji bi u biti bili jednaki kapitulaciji Ukrajine.

"Sposobnost Rusije da nastavi rat jednaka je njezinoj sposobnosti da proda svoju naftu i zaobiđe financijske barijere", rekao je Zelenski u utorak navečer, nazvavši europski paket sankcija "važnim korakom" i osuđujući nedostatak sličnih mjera od strane Sjedinjenih Država.

"Rusija stalno povećava broj streljiva u svojim napadima. To je stalan trend i znači da se Moskva ne boji nikoga na svijetu", dodao je ukrajinski čelnik.

Ciljanje ruske energije

Objašnjavajući zašto je EU ciljala ruski energetski sektor, šefica Europske komisije je rekla da izvoz nafte još uvijek predstavlja trećinu ruskih državnih prihoda.

"Moramo smanjiti ovaj izvor prihoda", rekla je.

Ograničenje cijene nafte uvele su EU i zemlje G7 udecembru 2022.

Ograničenje, koje se primjenjuje na ruski izvoz nafte putem mora, zabranjuje zapadnim tvrtkama pružanje usluga prijevoza, osiguranja i drugih usluga potrebnih za izvoz goriva, osim ako cijena nije ispod praga.

Provođenjem ograničenja cijena, EU i njezini saveznici pokušali su smanjiti ključni izvor prihoda za Kremlj, a istovremeno dopustiti da nafta teče na globalno energetsko tržište - jer bi potpuno smanjenje ruskih opskrba moglo destabilizirati tržište i uzrokovati nagli porast cijena.

Von der Leyen je u utorak izjavila da ograničenje cijena treba sniziti jer su globalne cijene nafte pale od prvog uvođenja ograničenja i sada se trguju "vrlo blizu" nivou od 60 dolara.

Cijena barela Brent sirove nafte, globalne referentne nafte, pala je za 18% otkako je 5. decembru 2022. stupilo na snagu ograničenje cijena ruske sirove nafte. U kasnim jutarnjim satima po istočnom vremenu (ET) u utorak se trgovalo po cijeni od gotovo 68 dolara po barelu.

Blok također želi pooštriti sankcije ruskom bankarskom sektoru. Ubrzo nakon invazije, Sjedinjene Države, EU, Velika Britanija i Kanada zajednički su zabranile nekim ruskim bankama korištenje usluge razmjene poruka SWIFT – visokosigurnosne mreže koja povezuje hiljade financijskih institucija širom svijeta. To je tim bankama znatno otežalo slanje i primanje novca iz inozemstva.

Komisija sada želi ići korak dalje i spriječiti bilo kojeg operatera iz EU da provodi transakcije s popisom sankcioniranih ruskih banaka. Također planira dodati još 22 moskovske banke na taj popis. Osim toga, blok želi proširiti zabranu transakcija na financijske institucije u trećim zemljama koje pomažu Rusiji da zaobiđe postojeće sankcije.

Von der Leyen je rekla da će najnoviji paket sankcija također proširiti trenutnu zabranu materijala i tehnologija koje se mogu izvoziti u Rusiju.

"Želimo osigurati da Rusija ne pronađe načine za modernizaciju svog oružja europskim tehnologijama", podvukla je.

Sankcije će također uključivati ​​nove mjere protiv 22 ruske i strane kompanije koje pružaju izravnu ili neizravnu podršku ruskom vojnom i industrijskom kompleksu.