Petnaest zemalja EU dobilo dozvolu da odstupi od fiskalnih pravila

Ministri finansija Evropske unije dali su odobrenje za 15 država članica kojim mogu odstupiti od fiskalnih pravila bloka kojim se nastoje značajno povećat izdvajanja za odbranu.

"U ovom kritičnom trenutku, ulaganje u naše odbrambene sposobnosti mora ostati naš glavni prioritet", izjavila je Stephanie Lose, ministrica ekonomskih poslova Danske koja trenutno predsjedava Vijećem EU.

Istakla je da će današnja aktivacija nacionalne klauzule o izuzeću omogućiti državama članicama da povećaju troškove odbrane, a istovremeno imaju održive javne finansije.

Zemlje čiji je zahtjev za aktiviranje nacionalne klauzule o izuzeću iz Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) odobren su Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Mađarska, Latvija, Litvanija, Poljska, Portugal, Slovačka i Slovenija.

Njemačka je također zatražila blaža fiskalna pravila za odbranu, ali Vijeće EU još nije u poziciji da donese odluku jer Berlin, čija je nova vlada preuzela dužnost u aprilu, nije podnio svoj srednjoročni fiskalno-strukturni plan u kojem bi se navela prioritetna javna ulaganja i reforme za naredne godine.

Očekuje se da će to učiniti prije kraja mjeseca, a njihov zahtjev za aktiviranje nacionalne klauzule o izuzeću vjerovatno će biti izglasan u septembru.

Mjera omogućava tim državama članicama da povećaju izdvajanja za odbranu za 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje tokom četiri godine bez posljedica, čak i ako to dovede njihov ukupni deficit preko granice od tri posto posto BDP-a propisane Paktom o stabilnosti i rastu.

To je dio plana EU "Spremnost 2030" vrijednog 800 milijardi eura za povećanje odbrambenih izdataka u naredne četiri godine, a Evropska komisija je prethodno procijenila da bi u taj sektor moglo biti uloženo do 650 milijardi eura.

Šesnaest zemalja EU koje će imati koristi od blažih fiskalnih pravila ujedno su i članice vojnog saveza NATO koji se krajem prošlog mjeseca složio da više nego udvostruči svoj cilj izdvajanja za odbranu na 5 posto BDP-a do 2035. godine.