Nakon ulaska u EU značajne promjene trgovinskog režima sa Hrvatskom

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju, nakon 1. jula, doći će do promjena u institucionalnom i ugovornom smislu s Bosnom i Hercegovinom, ali i očekuju nas značajne promjene u pogledu trgovinskog režima, zbog ulaska Hrvatske u EFTA-u i izlazak iz CEFTA-e. Ovo je u razgovoru za Fenu, prilikom boravka u svom rodnom gradu Sarajevu, kazala zastupnica u Hrvatskom saboru Melita Mulić. - Hrvatska vlada intenzivno radi na pripremi novog okvira, održava se intenzivan dijalog s predstavnicima izvršne vlasti u BiH te se održavaju i trilateralni sastanci predstavnika RH-BiH te Europske komisije, poglavito vezano za pogranično područje te prelazak na onim graničnim prijelazima preko kojih će se odvijati prijevoz hrane i životinja, a koji mora biti osiguran u smislu veterinarske i fitosanitarne zaštite i standarda - navodi Mulić.

 Činjenica je da RH ima više od 1.000 kilometara granice s BiH te da brojni državljani BiH imaju i hrvatsko državljanstvo što znači da će postati građani Evropske unije.

"Velik broj ljudi svakodnevno prelazi granicu te smo tražili da se u slučaju prelaska granice omogući prijelaz samo s osobnom iskaznicom. S obzirom na broj graničnih prijelaza nije izvjesno u kojoj ćemo mjeri uspjeti, jer su i hrvatski državljani imali mogućnost ulaska u Sloveniju s osobnom iskaznicom, ali uz karton na kojem se pečatom evidentirao svaki ulazak i izlazak iz Republike Slovenije, kao države članice Europe unije", kazala je Mulić.

 Također, došlo je do stavljanja izvan snage Sporazuma o ukidanju viznog režima s BiH. Isto se dogodilo s Turskom, Rusijom i Ukrajinom, "a ne treba smetnuti da su brojni turisti na hrvatskom primorju baš turisti iz BiH te zadnjih nekoliko godina bilježimo značajan porast turista iz Rusije i Turske".

Sve se to potencijalno može odraziti na prihode od turizma, odnosno na broj dolazaka iz ovih područja."Naime, Hrvatska će od 1. srpnja biti obvezna uskladiti svoj vizni režim s onim Europske unije tako da će se zahtijevati vize za državljane Bosne i Hercegovine koji su nositelji nebiometrijskih putovnica. Svi koji imaju biometrijsku putovnicu BiH moći će ulaziti bez viza", kazala je Mulić. Kao saborska zastupnica, navodi da će doći do nekih promjena i na razini parlamentarne suradnje kao oblika institucionalne suradnje.

Naime, Odbor za europske integracije Hrvatskog sabora, čija je članica i Mulić, bio je aktivno uključen u rad Konferencije parlamentarnih komiteta za evropske integracije (COSAP) od njegovog osnivanja 2005. - Kroz COSAP nam je pružena prilika za usku suradnju s odborima nadležnima za pitanja europskih integracija parlamenata država jugoistočne Europe. O uspješnosti COSAP-a govori i težnja drugih parlamentarnih odbora regije za osnivanjem sličnog formata sastanaka. Istupanje Hrvatske iz COSAP-a, CEFTA-e te drugih institucionalnih oblika političke ili ekonomske suradnje nikako ne treba shvatiti i kao prekid naših međusobnih odnosa, već samo kao početak novog načina suradnje, koja će se, uvjerena sam, biti barem jednako uspješna, samo se trebamo prilagoditi novim uvjetima - kaže Mulić.  Najavljuje da će proširenje EU na jugoistok Evrope biti jedan od glavnih prioriteta Hrvatske kao države članice Evropske unije."Hrvatski sabor je u više navrata iskazao svoju predanost politici proširenja, osobito u vidu donošenja Deklaracije o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi. Lekcije naučene u hrvatskom pretpristupnom procesu primijenit će se na sve sadašnje i buduće zemlje kandidatkinje, kao što su tijekom pristupanja Hrvatske primjenjivane lekcije iz prethodnih proširenja. Hrvatska zakonodavna i izvršna vlast kontinuirano naglašavaju našu predanost da se stečena iskustva prenesu i uspješno primijene u državama regije, jer je cilj članstvo svih koji ispunjavaju uvjete", naglašava ona.

Da bi se što lakše ispunili ti uvjeti, predložen je i novi oblik suradnje - ugovori o evropskoj, odnosno evroatlanskoj suradnji, kakav je već potpisan s Crnom Gorom.

Također, oformljen je Centar izvrsnosti pri Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova putem kojeg članovi hrvatskog pregovaračkog tima i stručnjaci prenose svoja iskustva državama u regiji, nekoliko takvih seminara već je održano u Sarajevu i Mostaru.

"Zaključno, rekla bih da su političke elite u Hrvatskoj vrlo svjesne promjena i reperkusija na različite oblike suradnje u regiji, svjesni su ih gospodarstvenici koji iznalaze niše za sebe, ali vjerujem da će proći još vremana dok građani u potpunosti ne uvide sve promjene i postupno se ne naviknu na njih", kazala je Feni zastupnica u Hrvatskom saboru Melita Mulić.