.jpg)
Evropska komisija žali zbog kontinuiranog zastoja u pregovorima sa Bosnom i Hercegovinom o bilateralnom trgovinskom režimu nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji. U aktuelnim pregovorima o prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine (SSP) i Privremenog sporazuma u svjetlu pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina i dalje odbija da prihvati metodologiju Evropske unije. Ova metodologija podrazumijeva čisto tehničko prilagođavanje bilateralne trgovine EU sa Bosnom i Hercegovinom sa ciljem da se uzme u obzir i tradicionalna trgovina zemlje sa Hrvatskom na osnovu CEFTA-e, priopćili su iz Delegacije EU u BiH.
Dodaju da ova metodologija podrazumijeva da se trgovinski ustupci koji se primjenjuju na EU sa 27 država članica koriguju prema trgovinskim tokovima Bosne i Hercegovine i Hrvatske da bi se uzela u obzir situacija proširene EU - 28. Ako je, na primjer, za dati proizvod na osnovu SSP-a / Privremenog sporazuma kvota iznosila 1000 tona, na koje se ne plaćaju nikakve carinske dažbine, i ako je obim tradicionalne trgovine Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom na osnovu CEFTA-e iznosio 100 tona, nova kvota za taj proizvod nakon tehničkog prilagođavanja iznosila bi 1100 tona za EU-28, ponovo bez carinskih dažbina.
Ovo pokazuje da je prilagođavanje čisto matematičke prirode sa ciljem da se održe trgovinski uslovi. Fundamentalne promjene ustupaka i dažbina narušile bi regionalna tržišta, koja su tokom proteklih godina rasla. Negativno bi se odrazile na postojeću bilateralnu trgovinu Bosne i Hercegovina sa EU. Trgovinski partneri računaju na pouzdane trgovinske uslove.
"Metodologiju EU prihvatile su sve zemlje koje su podnijele zahtjev za članstvo u EU. Sve zemlje Zapadnog Balkana prihvatile su ovu metodologiju – osim Bosne i Hercegovine", navode iz Delegacije.
Bosna i Hercegovina, umjesto toga, zahtijeva detaljan pregled postojećih trgovinskih ustupaka smatrajući, između ostalog, da je zemlja pretrpjela štetu od prostora slobodne trgovine na osnovu CEFTA-e. Od potpisivanja SSP-a i Privremenog sporazuma 2008. godine, trgovina između EU i Bosne i Hercegovine odvija se na osnovu asimetrične trgovinske liberalizacije, koja u velikoj mjeri ide u prilog Bosni i Hercegovini. Već od samog početka, zemlja je vidjela korist od gotovo potpuno slobodnog pristupa tržištu EU, dok su se trgovinski ustupci na proizvode evropskog porijekla primjenjivali tek progresivno, a carina se još uvijek obračunava na određene proizvode.
U stvari, Bosna i Hercegovina može slobodno da izvozi u EU sve kategorije proizvoda. Jedino šećer, vino, riba i teletina podliježu određenim kvotama iznad kojih Bosna i Hercegovina mora da plati dažbine za izvoz u EU. Pošto do sada nije postignut dogovor o prilagođavanju SSP-a, Bosna i Hercegovina sada nameće znatne dažbine na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske, naročito mlijeka i određenih vrsta mesa i mesnih proizvoda, koji su bili u potpunosti liberalizovani do 1. jula 2013.
"Evropska komisija žali zbog sadašnjeg stava Bosne i Hercegovine, koji nije u skladu sa duhom bilateralne slobodne trgovine kako je to uređeno SSP-om i Privremenim sporazumom. Efektivno uspostavljanje bilateralne slobodne trgovine je jedan od kamena temeljaca kretanja ka članstvu u EU. Sadašnji stav predstavlja korak unazad", priopćili su iz Delegacije.
Komisija konstatuje izjavu koju je nedavno dao šef pregovaračkog tima Bosne i Hercegovine, gospodin Dragiša Mekić, koji je tražio reciprocitet u ovim pregovorima. Komisija bi prihvatila načelo reciprociteta koje bi nalagalo da zemlja dâ EU isti nivo ustupaka koji EU danas daje Bosni i Hercegovini za sve proizvode navedene u bilateralnom sporazumu. Međutim, uzimajući u obzir krhku privredu Bosne i Hercegovine, Komisija nikada nije tražila – naročito ne u aktuelnim pregovorima – da zemlja odmah postigne simetričnu i punu trgovinsku liberalizaciju.
Sadašnji stav Bosne i Hercegovine radi zaštite domaćeg tržišta odgodiće uspostavljanje zajedničke zone slobodne trgovine sa EU koju čini 28 država članica. Potrošači u Bosni i Hercegovini moraće skuplje plaćati proizvode koji se tradicionalno uvoze iz Hrvatske, priopćili su iz Delegacije.
