Europska komisija predložila je
mjere za smanjenje upotrebe lakih plastičnih vrećica koje se najčešće koriste samo jednom ali mogu ostati u prirodi stotinama godina .
U EU svake godine više od osam milijardi vrećica ne završi tamo gdje treba već u prirodi , što ima ogromne ekološke , ekonomske i socijalne posljedice . Svaki građanin Europske unije iskoristi u prosjeku gotovo 200 plastičnih vrećica godišnje ali se potrošnja znatno razlikuje od zemlje do zemlje pa Danac godišnje upotrebi prosječno četiri a Poljak više od 450 vrećica .
Prema prijedlogu usvojenom 4. novembra , članice EU moći će da izaberu najpogodniji način za smanjenje upotrebe lakih plastičnih vrećica , uključujući naknade , postavljanje nacionalnih ciljeva ili ograničenje prodaje .
"Počeli smo da rješavamo vrlo ozbiljan i vidljiv ekološki problem. Svake godine u Europi izvan smeća završi više od osam milijardi plastičnih vrećica koje prave ogromnu ekološku štetu. Neke članice su već postigle dobre rezultate u smanjenju upotrebe kesa. Ako ih ostale članice budu slijedile, mogli bi da smanjimo ukupnu potrošnju u EU za 80 posto u usporedbi sa sadašnjom", istaknuo je europski komesar za okoliš Janez Potočnik .
Prijedlog Komisije zapravo nosi izmjene direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu. Prva izmjena podrazumijeva da će članice morati usvojiti mjere za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica tanjih od 50 mikrona jer se one rijetko koriste ponovno, kao što je slučaj s onim debljim, dok se druga tiče ekonomskih instrumenata za smanjenje potrošnje .
Komisija ističe da su mjere za smanjenje korištenja plastičnih vrećica, poput naknada, dale ohrabrujuće rezultate u nekim članicama, što dokazuje da je upotrebu vrećica moguće smanjiti. Kao pozitivni primjeri navode se irski namet i danski porez na plastične vrećice .
Prijedlog stiže nakon niza mjera pojedinih članica EU i poziva ministara ekologije EU upućenih Povjerenstvu da nađe način za akciju na razini Unije. Prethodile su mu i široke javne konsultacije .
Statistike pokazuju da je u 2010. godini na tržištu EU utrošeno 98,6 milijardi plastičnih vrećica ili prosječno 198 po stanovniku. Najveći dio tih vrećica ( oko 90% ) bile su one lake koje se rijetko ponovno koriste .
Najmanje kesa po stanovniku troši se u Danskoj i Finskoj , samo četiri godišnje u prosjeku, a najviše u Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj, po 466.
Prema podacima EUROCOMMERCE, udruženja trgovaca koje predstavlja velike maloprodajne lance poput Carrefour, Tesco i Ikea, njihove članice na dobrovoljnoj bazi već provode akcije za manju upotrebu plastičnih vrećica.
"Unaprjeđenje se bilježi u posljednjih deset godina jer smo kupcima ponudili alternativu ( plastičnim kesama )" , ističe se u priopćenju Jurokomerca, prenio je EurActiv .
Kako navodi to Udruženje, kupcima se nude vrećice za više kupovina napravljene od materijala koji se reciklira kako bi ih potaknuli da promjene ponašanje i navike u kupnji .
Zahvaljujući akcijama, članice EUROCOMMERCE smanjile su potrošnju plastčnih vrećica s prosječno 500 po stanovniku EU u 2008. na 198 vrećica u 2010. godini .
Bacanje plastičnih vrećica u smeće ima ekološke učinke ( zagađuje zrak, vodu, zemljište, more, doprinosi smanjenju biodiversiteta) , ekonomske ( gubitak sirovina, gubici onih koji se bave reciklažom i turističkog sektora, troškovi za čišćenje ) i socijalne ( gubitak estetike krajolika, potencijalni učinci po ljudsko zdravlje ) .
Od plastičnh kesa posebno strada morski svijet i Komisija procjenjuje da 94% ptica koje žive u području Sjevernog mora u trbuhu ima plastiku.
