Kampanja EU za bezbjednije igračke

U Europskoj uniji ima 80 miliona djece do 14 godina, a na igračke se potroši 16,5 milijardi eura.

Sa približavanjem božićnih i novogodišnjih blagdana, kada se kupuje dosta poklona djeci, Europska komisija je odlučila da skrene pozornost na opasnosti od krivotvorenih igračaka i onih koje ne ispunjavaju stroge standarde EU. Unatoč strogim pravilima, sustavu upozoravanja potrošača na nesigurne proizvode ove godine je prijavljeno 447 nesigurnih igračaka, uglavnom iz Kine.

Potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani je 20. decembra u jednoj trgovini u Rimu promovirao značaj znaka CE, koji bi trebao jamčiti da proizvod ispunjava stroge standarde EU, ali i pokazao roditeljima i djeci kako mogu prepoznati krivotvorene proizvode.

"Kada se sagleda podatak da je svaki četvrti proizvod prijavljen Sistemu brzog uzbunjivanja potrošača RAPEX velikim dijelom iz Kine, vidi se da su igračke koje ne ispunjavaju standarde dosta rasprostranjena pojava", rekao je Tajani, koji je zadužen za industriju i poduzetnistvo.

RAPEX je jedan od značajnih mehanizama zaštite potrošača. Ove godine, ovom sistemu prijavljeno je 447 nesigurnih igračaka. One su, ovisno od sigurnosnih propusta dobile dodatna upozorenja za roditelje, povučene s tržišta, a u nekim slučajevima i uništene.

U Tajanijevom govoru ukazuje se i da EU ima najviše svjetske standarde u pogledu sigurnosti igračaka, koji su postavljeni direktivom koja je stupila na snagu u januaru 2011. godine. Igračke se u EU moraju proizvoditi u skladu s tim visokim standardima, a i za uvoz su dozvoljene samo igračke koje ih ispunjavaju.

Neke od specifičnosti zaštite u EU su vrlo rigorozni standardi u pogledu hemijskih supstanci, na primjer ftalata koji se koriste za omekšavanje plastike, kao i u pogledu malih dijelova koji bi se mogli otkinuti sa igračke i predstavljati opasnost od gušenja. To su ujedno i vrlo česti razlozi zbog kojih se igračke povlače s tržišta.

Naime, ukoliko se utvrdi da igračka ne ispunjava standarde i zbog toga predstavlja opasnost s sigurnost ili zdravlje djeteta, to se prijavljuje RAPEX –u i poduzimaju se mjere zaštite potrošača. Ovisno od opasnosti, to može biti obavezivanje da se kupac obavijesti o riziku, povlačenje sa tržišta, zabrana uvoza, povlačenje od kupaca, a u nekim slučajevima i uništavanje.

RAPEX –om nisu obuhvaćene samo igračke, već i drugi neprehrambeni proizvodi. Ove godine prijavljeno je 1.954 proizvoda, od čega 447 igračaka. Najveći broj prijava - 377 - odnosi se na igračke iz Kine, a dosta su zastupljene i igračke nepoznatog porijekla (21). Međutim, prijave su podnošene i na igračke iz SAD, Turske, Hong Konga, Tajvana, kao i samih članica EU - Njemačke, Francuske, Italije...

Uvidom u popis povučenih proizvoda stiče se dojam da je najveći broj povučen zbog mogućnosti otkidanja sitnih dijelova i zbog prisutnosti ftalata, omekšivača plastike za koje se smatra da mogu negativo uticati na jetru i bubrege. Da bi se što bolje zaštitili potrošači, napravljena je razlika između igračaka za različite uzraste, pa su tako striktniji standardi za igračke za najmanju djecu za koju je vjerojatno da će stavljati igračke u usta.

Na takve slučajeve je, kako se navodi u govoru objavljenom na sajtu Europske komisije, ukazao Tajani.

"Donio sam vam igračke koje nisu usklađene s europskim standardima i ne mogu nositi znak CE. Ovi konjići su, na primjer, napravljeni od plastike koja je omekšana uz pomoć ftalata. Direktiva EU zabranjuje da se ove tvari koriste za proizvodnju igračaka jer oštećuje jetru i bubrege",  naveo je on.

"Drugi primjer je ovaj sat s brojevima koji se ubacuju u odgovarajuća udubljenja, jer izlaže djecu riziku od gušenja od tih dijelova", naveo je on .

Nestabilne stolice i police koje mogu pasti na dijete, protivzapaljenske tvari koje izazivaju promjene živčanog sistema i imaju mogući uticaj na rast i razvoj i na harmonski sistem, falsifikati lutaka, samo su neke od opasnih nepravilnsti na koje je Tajani ukazao.

Zabilježeni su, međutim, i slučajevi mikrobiološke nepravilnosti, na primjer u slučaju sapunice za balone, slučaj koji je prijavila Hrvatska. Tada je naloženo uništavanje proizvoda.

Tajani je, kako su prenijeli italijanski mediji, ukazao da problem krivotvorenja postoji i u drugim područjima.

"I lijekovi, sredstva za higijenu, elektronika, moda i odjeća se također često falsifikuju i ne ispunjavaju standarde EU", rekao je Tajani.

Dodaje se da to može ugroziti zdravlje i sigurnost , ali samu privredu i zaposlenost, pogotovo kada se uzme u obzir procjena da europska privreda zbog falsifikata gubi 500 milijardi eura godišnje i da bi u narednim godinama taj "račun" mogao udvostručiti.