EU priprema preporuke za iskorištavanje plina iz škriljevca

Europske države koje dopuste iskorištavanje plina iz škriljevca hidrauličkim frakturiranjem morat će objaviti "semafor" usklađenosti s "najboljim ekološkim praksama", što bi za 18 mjeseci moglo postati zakonski obvezujuće, prenose europski mediji.

Plin iz škriljevca "nekonvencionalno" je fosilno gorivo koje se nalazi u prirodnim pukotinama pod zemljom. Donedavno nije postajala metoda za njegovo sigurno vađenje na površinu.

To se sada čini hidrauličkim frakturiranjem, procesom razbijanja slojeva škiljevca tekućinama s kemijskim aditivima pod visokim pritiskom čime se oslobađaju rezerve plina. Upravo u tome je problem jer to može biti opasno za okoliš.

Plin iz škriljevca u Sjedinjenim Državama izazvao je revoluciju i čini 16 posto američke proizvodnje plina, no stručnjaci smatraju da to nema dugoročnu perskeptivu.

EU ne može spriječiti države članice da iskorištavaju plin iz škriljevca jer izbor energetskih izvora spada u nacionalnu nadležnost.

Po novim preporukama koje bi Europska komisija trebala objaviti 22. siječnja, države članice morat će provesti široku javnu raspravu i izraditi studije utjecaja na okoliš prije nego dopuste nove bušotine.

Komisija će primjenu pravila pratiti u obliku "semafora", a ako ne bude zadovoljna, u reviziji u srpnju 2015. razmotrit će treba li pravila "poboljšati, uskladiti i učiniti zakonski obvezujućim".

"Lokacija bi trebala biti izabrana samo ako procjena rizika pokaže da prilikom hidrauličkog frakturiranja neće doći do izravnog ispuštanja zagađivača u podzemne vode", kaže se u dokumentu.

Posebna ograničenja predviđaju se za područja na kojima postoji opasnost od poplava i potresa, a bušotine treba graditi tako da se spriječe moguća istjecanja kemikalija. Vodeni tokovi trebaju biti praćeni, kao i emisije metana. Tvrtke će također morati pratiti točan sastav tekućine koju koriste za frakturiranje za svaku bušotinu, količinu vode koju koriste, tlak i tekućine koje izbijaju na površinu.

Aktivisti za zaštitu okoliša i zastupnici Zelenih razočarani su prijedlogom. "Mislim da je tužno što Europska komisija štiti interese šačice energetskih tvrtki umjesto interesa europskih građana", rekao je eurozastupnik Zelenih Claude Turmes za EurActiv.

Pitanje je jako kontroverzno i povjerenik za zaštitu okoliša Janez Potočnik spreman je odustati od bilo kakvog prijedloga kako ne bi riskirao da slabo stajalište dobije potporu EU-a.

Unatoč tomu što pravila neće biti obvezujuća, dužnosnici smatraju da bi to moglo biti učinkovitije od borbe s otporom Londona i Varšave zakonskoj regulaciji.

"Bušotine plina iz škriljevca u velikoj su mjeri već obuhvaćene postojećim zakonima", rekao je jedan neimenovani europski dužnosnik. "Postoje neke rupe u propisima, no na to se u određenoj mjeri odnose Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš, Okvirna direktiva o vodama i Direktiva o rudarskom otpadu. Već postoji skup zakona i ako usvojimo preporuke za plin iz škriljevca, to može postići istu stvar kao i direktiva", rekao je.

Iskorištavanje plina iz škriljevca podržavaju Velika Britanija i Poljska, dok su ga Francuska i Bugarska zabranile zbog prosvjeda javnosti. Nova njemačka vlada odlučila je privremeno zabraniti iskorištavanje nekonvencionalnih rezervi prirodnog plina dok tehnologija koje se pritom koristi ne bude sigurna.