Evropska unija priprema nove klimatske ciljeve do 2030. godine

Evropska komisija predložit će u srijedu državama članicama da smanje emisiju stakleničkih plinova za najvjerojatnije 40 posto do 2030. u odnosu na nivo iz 1990. te da na 27 posto povećaju udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na evropskom nivou, prenose evropski mediji.

Evropska unija priprema reviziju dugoročnih ciljeva za borbu protiv klimatskih promjena koji bi trebali uvažiti stajališta industrije i promijenjene ekonomske uvjete. Postojeći ciljevi, usvojeni 2008., vrijede do 2020., a predviđaju smanjenje emisije CO2 za 20 posto u odnosu na 1990., 20-postotni udio obnovljivih izvora energije i 20 posto veću energetsku učinkovitost.

Novi ciljevi do 2030. bit će jednostavniji, manje ambiciozni i realniji iako glavni cilj zahtijeva stanovite napore. Smanjenje emisije CO2 za 40 posto do 2030. i dalje je veće nego u drugim industrijaliziranim regijama. EU je do kraja 2012. već smanjio emisiju CO2 za 18 posto, a do 2050. obećao je smanjenje od najmanje 80 posto.

Povećanje udjela obnovljive energije na 27 posto do 2030. odnosi se na cijelu Evropsku uniju i ne predviđaju se posebne obveze za države članice.

Komisija ne predviđa novi cilj za energetsku učinkovitost, što se odnosi na sve od izolacije zgrada do smanjenja potrošnje goriva u prometu. Objašnjava da je to zato što države članice jako zaostaju u ostvarenju postojećih ciljeva na tom području te da prije mogućeg određivanja novih ciljeva mora provesti reviziju postojećeg stanja.

Novi prijedlozi potaknuli su raspravu o tome koliko te evropske politike utiču na konkurentnost evropske industrije.

Lakshmi Mittal, predsjednik ArcelorMittala, vodeće svjetske kompanije u proizvodnji čelika, pozvao je EU da smanji golem jaz u troškovima za energiju između Evrope i njezinih glavnih svjetskih partnera, što ugrožava konkurentnost evropske industrije.

Po novim podacima Evropske komisije, cijena električne energije za industriju u EU-u više je nego dvostruko veća nego u SAD-u i 20 posto veća nego u Kini. Cijene plina za industriju tri do četiri puta su veće u EU-u nego u SAD-u i Rusiji i 12 posto veće nego u Kini.

Komisija objašnjava da za to postoji čitav niz razloga na koje EU ne može uvijek uticati. Među njima su subvencije u nekim državama proizvođačima i revolucija iskorištavanja plina iz škriljevca u SAD-u.
Očekuje, međutim, da će se nakon 2020. troškovi stabilizirati te tada početi polako smanjivati kako obnovljivi izvori energije budu zamjenjivali fosilna goriva, prenosi Financial Times.

Novi evropski ciljevi bit će osnova za pregovaračko stajalište EU-a za UN-ove pregovore o klimi, koji bi do kraja 2015. trebali dogovoriti novi globalni sporazum za borbu protiv klimatskih promjena, nasljednika Protokola iz Kyota koji ističe 2020. godine. Time se želi spriječiti porast globalne temperature za 2 stepena Celzijevih u odnosu na predindustrijske nivoe, što bi imalo katastrofalne posljedice.

Komisija će u srijedu također objaviti preporuke za iskorištavanje plina iz škriljevca, koje bi za 18 mjeseci mogle postati zakonski obvezujuće, te mjere za jačanje evropskog tržišta kvotama za emisiju CO2 (ETS).

Čelnici EU-a trebali bi podržati Komisijine prijedloge na summitu u junu, nakon što ih razmotre na summitu u martu, a prijedlog zakona očekuje se početkom iduće godine, prenosi Hina.