Švicarski odnos prema Hrvatima - pokazatelj odnosa s EU?

Švicarska je referendumom "protiv masovnog useljavanja", koji je u nedjelju prihvaćen s 50,3 posto glasova birača, ušla u novu fazu odnosa s EU, za koje još nitko ne zna hoće li ostati dobri, ili će se praktički raspasti, a prvi test koji će naznačiti smjer razvoja situacije mogao bi biti odnos Švicarske prema useljenicima iz Hrvatske.

Bern i Bruxelles 15. su srpnja 2013., 15 dana nakon ulaska Hrvatske u EU, parafirali dodatni protokol Sporazumu o slobodi kretanja osoba (AFMP) kojim se regulira prijelazno razdoblje od 10 godina tijekom kojih se broj dozvola za Hrvate sustavno povećava, da bi nakon isteka tog razdoblja državljani Hrvatske imali punu slobodu kretanja na području Švicarske, kao i ostali građani zemalja EU. Upravo su ovih dana dvije strane trebale krenuti u postupak potpisivanja tog protokola, ali je ishod referenduma sve promijenio.

"Protokolom je predviđeno da istekom 10-godišnjeg razdoblja Hrvati uživaju punu slobodu kretanja. No to je suprotno novim ustavnim odredbama (nakon referenduma) koje predviđaju ograničenja i maksimalne kvote za sve strane useljenike u Švicarsku", objavilo je švicarsko ministarstvo vanjskih poslova na svojim mrežnim stranicama.

Jedno od objašnjenja na istoj web stranici jest i da ishod referenduma određuje da se više ne mogu potpisivati nikakvi sporazumi koji se odnose na pitanja useljavanja.

Švicarska vlada u priopćenju od srijede o planiranim aktivnostima s obzirom na održani referendum napisala je da će se u vremenu koje predstoji "razjasniti hoće li ugovor o proširenju slobode kretanja na Hrvatsku biti obuhvaćen novim pregovorima o AFMP-u ili će to pitanje biti riješeno unaprijed".

Visoki hrvatski diplomatski izvor Hini je potvrdio da su u ovom trenutku informacije proturječne te se još ništa ne zna, odnosno da su otvorene tri mogućnosti - da Hrvatska ostane u tzv. "kvoti trećih zemalja", u kojoj je bila do ulaska u EU, da se parafirani protokol ipak potpiše ili da se ishod referenduma automatski primjenjuje i na Hrvatsku kao punopravnu članicu EU.

Strani mediji, pozivajući se na izvore iz Bruxellesa, upravo situaciju s Hrvatskom smatraju prvim testom za Švicarsku nakon referenduma. Tako napominju da bi odbijanje Švicarske da ispoštuje dogovoreno i ukine prepreke za dobivanje radne dozvole hrvatskim radnicima primoralo EU da zaustavi pregovore o zajedničkom financiranju znanstvenih istraživanja i studentskih kredita.

Bruxelles je u ponedjeljak, u znak prosvjeda, jednostrano prekinuo na neodređeno vrijeme pregovore sa Švicarskom o sporazumu o električnoj energiji, iako su bili pred samim završetkom.

Visoki dužnosnici EU već u nedjelju navečer bili su vrlo oštri u izričaju prema Švicarskoj i zaprijetili poništenjem svih međusobnih sporazuma, no zasad je malo vjerojatno da će EU odmah aktivirati "giljotinsku" klauzulu koja predviđa da se, u slučaju poništenja jednog ugovora, automatski poništava cijeli paket od oko 120 ugovora kojim Švcarska i EU reguliraju međusobne odnose. Takva sankcija, međutim, ostaje kao realna opcija, ako Švicarska doista uvede kvote za strane radnike, jer je Bruxelles tijekom pregovora, bojeći se upravo scenarija sličnog ovom s referendumom, tražio i dobio tu klauzulu, koja bi, da se aktivira, Švicarskoj nanijela golemu gospodarsku štetu.

Europska komisija i nakon referenduma ima namjeru ovog tjedna, kao što je bilo i planirano, sa Švicarskom početi pregovore o okvirnom sporazumu koji bi unio malo reda u sadašnju zbrku sa svim ugovorima između dviju strana, kojih je većina na snagu stupila 2002., kada su se švicarsko i tržište EU praktički stopili u jedno u područjima poput zračnog i željezničkog prometa, kamionskog prijevoza i tržišta rada.

Uvede li švicarska imigracijske kvote, morala bi ponovno uvesti i provjeru putovnica na graničnim prijelazima, ukinutu 2009., čime bi prekršila još jedan ugovor s EU, upozoravaju analitičari, a u Bruxellesu se o tom pitanju već razmišlja.

Izvori iz Unije kažu da se ovom trenutku ništa nije promijenilo za oko milijun građana EU-a u Švicarskoj i oko 430 tisuća Švicaraca koji žive na području EU-a, jer švicarska vlada ima obvezu ishod referenduma pretvoriti u zakon u roku od tri godine i tek treba odlučiti o načinima na koje će postupiti.

Švicarska je vlada u srijedu izdala priopćenje u kojem navodi da će do kraja godine predstaviti prijedlog zakona kojim bi se provela referendumska odluka o ograničavanju broja stranih radnika u toj zemlji. Do kraja lipnja izradit će se provedbeni plan, a do kraja godine zakonski prijedlog koji potom mora potvrditi parlament, stoji u priopćenju. Od Ministarstva vanjskih poslova zatraženo je da "odmah stupi u kontakt s institucijama EU i zemljama članicama", kako bi bile upoznate s tijekom procesa, ali i "zbog razjašnjenja zasebnih interesa obiju strana, u cilju otvaranja novih pregovora".

No to s pregovorima, barem prema najavama visokih europskih dužnosnika uoči referenduma, neće ići baš lako.

"Iluzorno je misliti da bi se ponovno moglo pregovarati samo o slobodi kretanja. Sloboda kretanja je dio unutarnjeg tržišta, dio paketa. Ne može Švicarska izabrati ono što joj odgovara, a drugo da ostane po strani", rekla je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe, temeljna prava i državljanstvo EU Viviane Reding za jedan švicarski dnevnik.

"Takvi pregovori ne bi bili u interesu Švicarske. Švicarska bi jako teško funkcionirala bez jedinstvenog europskog tržišta. Šezdeset posto švicarskog izvoza ostvaruje se prema uvjetima iz bilateralnih sporazuma o pristupu jedinstvenom tržištu", poručila je Švicarcima Reding, dok je predsjednik EK Jose Manuel Barroso bio još izravniji i jasno rekao da bez slobodnog kretanja ljudi Švicarska neće imati privilegirani pristup europskom tržištu.

"U interesu Europe, Njemačke, ali i u vlastitom interesu, Švicarska sad ne bi trebala krenuti putem samoizolacije", izjavio je Andreas Shockenhoff, potpredsjednik njemačke Kršćanske demokratske unije kancelarke Angele Merkel.

Osim mogućeg pogubnog utjecaja na odnose Švicarske i EU, ishod nedjeljnog referenduma dramatično je povećao zabrinutost europskih političkih krugova zbog mogućeg ponavljanja istog scenarija u drugim zemljama, gdje su se pobornici takvih odnosa odmah javili kako bi izrazili zadovoljstvo ishodom i pružili potpru švicarskom narodu.

"Ono što su učinili Švicarci, možemo i mi - prekinuti useljavanje i izaći iz EU"; naisao je na svojem Twitter profilu predsjednik Nizozemske slobodarske stranke Geert Wilders.

"Država je naš dom. Mi kao narod imamo pravo odlučiti o tome tko u njega ulazi", izjavila je za radio Europe 1 Marine Le Pen, čelnica francuske Nacionalne fronte, poznate po svojim protuimigracijskim stajalištima, vrlo nalik na ona Švicarske narodne stranke, koja je bila inicijator nedjeljnog referenduma.