EU ostaje bez resora za proširenje?

Nova Evropska komisija, čije formiranje je u toku, mogla bi ostati bez Komesarijata za proširenje, javio je juče evropski portal Euroaktiv, koji je imao uvid u dokument za koji tvrdi da predstavlja nacrt sastava nove komisije.

Kako piše portal, izabrani predsjednik nove Evropske komisije, Luksemburžanin Žan-Klod Junker, nije predvidio portfolio za proširenje, a dosadašnji Komesarijat za proširenje i evropsko susjedstvo koje u sadašnjem sazivu vodi slovački diplomata Štefan File bi prema ovom prijedlogu, kako piše portal, mogao promijeniti ime u Komesarijat za susjedstvo.

Euroaktiv napominje da se radi o nacrtu naslovljenom na 2. septembra i da to nije konačna verzija jer su moguće promjene u zadnjem trenutku prije potvrđivanja.

ZASEBAN PORTFOLIO: S obzirom na to da je proširenje nestalo kao zaseban portfolio, sajt ističe da bi se njime mogla baviti dva komesarijata: Komesarijat za regionalnu politiku, koju će voditi hrvatski diplomata Neven Mimica, dok će drugi, onaj za politiku susjedstva, voditi Johanes Han iz Austrije.

Pitanjem našeg regiona mogao bi se baviti i još jedan komesarijat - onaj za unutrašnje poslove, koji je do sada bio ključan za pitanja viznog režima i azilanata. Euroaktiv piše da je odluka da taj resor bude dodijeljen Grčkoj predstavljala određeno iznenađenje.

Euroaktiv tvrdi takođe da će se resor susjedstva više fokusirati na Ukrajinu i da će on na tom pitanju dobiti na geostrateškom značaju.

"Zasad nije jasno koliko će se Han baviti proširenjem jer se taj portfolio na oranigramu ne spominje", istaknuto je na sajtu.

INTERVJUI SA BUDUĆIM KOMESARIMA: Na sajtu ističu da budući predsjednik ove komisije Junker ovih dana provodi intervjue sa svih 27 komesara u novoj komisiji i da će svoj konačni izbor objaviti početkom naredne sedmice.

Nataša Bertu, portparol budućeg predsjednika Junkera, rekla je "Nezavisnim" da Junkerov tranzicioni tim ne može potvrditi autentičnost ovog teksta.

"Evropska komisija nikad ne komentariše priče koje nezvanično procure u javnost. Zato ne mogu ni potvrditi, ni demantovati tu priču. Mislim da smo trenutno na 54. verziji moguće konfiguracije buduće Evropske komisije. O portfolijima konačna odluka će biti donesena sljedeće sedmice", istakla je ona.

PET GODINA BEZ PROŠIRENJA: Dodala je da su politička agenda i uvodni govor Junkera sasvim jasni - u narednih pet godina neće biti proširenja, ali će se pregovori nastaviti, posebno sa balkanskim državama.

Iz sadašnjeg Komesarijata za proširenje i evropsko susjedstvo su nam kratko odgovorili da pitanje izbora resora u novoj komisiji treba postaviti predsjedniku Junkeru i njegovom timu za tranziciju.

"Međutim, ono što možemo reći je da kakav god bude izbor proširenje neće nestati, bilo da postoji kao portfolij ili u okviru nekog drugog resora", naglasili su nam oni.

Osim činjenice da nema Komesarijata za proširenje, iz nove komisije će, po svemu sudeći, nestati i Komesarijat za unutrašnje tržište.

SEKTOR ZA ENERGETIKU: Ojačan će biti i sektor za energetiku. Naime, kako navodi Euroaktiv, uz dosadašnje odjeljenje za ekologiju, klimu i energetiku od sada će postojati i mjesto potpredsjednika Komisije za energetsku uniju.

Postojaće i portfolio potpredsjednika Komisije za rast, ekonomsku i monetarnu uniju, evropski semestar i socijalni dijalog.

Šest potpredsjednika Komisije biće iz Poljske, Estonije, Letonije, Slovenije, Holandije i Italije.

Gledano po frakcijama, 12 članova Komisije biće iz grupacije narodnjačkih stranaka centra i desnog centra, socijalisti i demokrati imaće ukupno osam pozicija, dok će liberali dobiti pet.

LOŠA PORUKA ASPIRANTIMA: Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, smatra da čak i ako ne bude formalno bilo resora za proširenje, to ne znači da proširenje neće biti u planu rada. On je podsjetio na izjavu Angele Merkel, njemačke kancelarke, nakon konferencije u Berlinu da se sad očekuje da proširenje ide brže nego ranije.

"Oni su jasno rekli da je do nas i da mi moramo pokazati inicijativu. Mislim da je puno veći problem pitanje vladavine prava. Recimo, u Berlinu ministar vanjskih poslova kaže da treba raditi na vladavini prava, a onda se vrati u BiH i odbije da imenuje direktora Regulatorne agencije za komunikacije. To su ti naši problemi", izjavio je Šolaja.

Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, ističe da prema njegovim informacijama još nije donesena definitivna odluka i da mnogi u EU smatraju da bi ukidanje portfolija za proširenje poslalo lošu poruku aspirantima na članstvo.

"S druge strane, zaključci iz Berlina daju jasnu podršku proširenju na Balkan. Međutim, to takođe znači obaveze koje će imati nove vlasti koje će morati ozbiljno da krenu na posao i pokrenuti reformske procese ako misle da BiH stigne ostale balkanske zemlje", istakao je on.