Kakvu vrijednost ima Južni tok za EU?

Potpredsjednik Europske komisije za energetiku Maroš Šefčovič izjavio je da Europska unija ne vidi dodatnu vrijednost za Europu u planiranom gasovodu Južni tok preko Balkana jer je to gas iz istog, ruskog izvora.

Šefčovič je upozorio i da u EU nije moguće realizovati tako značajan projekt kao što je Južni tok a da se pri tome ne poštuje europska legislativa. Uz pozive za diversifikaciju izvora gasa i veću štednju energije, Šefčovič traži i da se razmotri mogućnost da EU zajedno nabavlja gas, kao grupa, s obzirom da je veliki kupac koji na vrijeme plaća račune.

"Europska komisija ima dve osnovne primjedbe (na Južni tok). Prva je da ne može da se realizuje tako značajan projekt u EU, a da se pri tome ne poštuju europski zakoni. To ne bi bilo prihvatljivo nigdje na svijetu", kazao je Šefčovič u intervjuu koji je 18. novembra objavila slovačka Pravda.

Drugo bitno pitanje kod Južnog toka, prema riječima Šefčoviča, jeste koliko će zaista doprinjeti diversifikaciji izvora energije za Uniju.

"Pošto je riječ o istom isporučiocu, istom izvoru gasa, ne vidimo dodatnu vrijednost takvog projekta", rekao je europski komesar za energetiku.

Tokom vikenda protiv Južnog toka kao projekta koji nije u interesu ni Slovačke, preko koje prolazi tranzit ruskog gasa iz Ukrajine u gasovodu Družba, ni Ukrajine, izjasnili su se u Bratislavi predsjednik Ukrajine Petro Porošenko i šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak.

 Šefčovič je naglasio značaj buduće energetske unije u EU koju je inače predložio novi predsjednik Europskog savjeta Donald Tusk u vrijeme dok je bio poljski premijer.

"Kao što je u EU garantovano slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala, želimo da garantujemo i slobodan tok energije. Za to je potrebno ukloniti barijere na zajedničkom tržištu", kazao je Šefčovič.

 Po zamisli Šefčoviča, pored fizičkog povezivanja mreža prijenosa energenata,energetska unija EU bi trebalo da pomogne diversifikaciji izvora energija pošto je po energetsku bezbjednost opasno da u Europi postoje zemlje koje su čak 90% zavisne od ruskog gasa. Energetska unija bi takođe trebalo da doprinese da se zajedničkim pregovorima o nabavkama izdejstvuju niže cijene energenata za sve.

 "Da budemo spremni da izbjegnemo to da u bilateralnim pregovorima nekim zemljama naturaju uslove koje inače ne bi prihvatile. Moramo da se ponašamo kao najveći energetski klijent na svijetu. Zemlje EU godišnje za energiju plaćaju 400 milijardi eura", rekao je Šefčovič.

 On je izrazio nadu da će se naći rješenje za krizu u Ukrajini, jer to je uslov da se odnosi Rusije i EU vrate u normalne tokove.

"Europa u velikoj meri zavisi od isporuka energije iz Rusije, ali sa druge strane 52% ruskog budžeta su prihodi od izvoza gasa i nafte. Energija predstavlja 70% ruskog izvoza. Kao što sam rekao, ključno je regulisanje odnosa Rusije i Ukrajine", rekao je Šefčovič.