EK preporuke: Nema korektivnog postupka protiv Hrvatske

Europska komisija je u srijedu u sklopu Europskog semestra objavila preporuke državama članicama o ekonomskoj politici za ovu i sljedeću godinu, a Hrvatskoj je upućeno ukupno šest preporuka koje se kreću od mjera za smanjenje deficita, obeshrabrivanja ranog umirovljenja, usklađivanja sustava plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima, do racionalizacije državnih agencija i smanjenja parafiskalnih nameta. Komisija je ocijenila da nema potreba za pokretanjem korektivnog postupka ni protiv jedne zemlje članice EU-a, pa tako ni protiv Hrvatske, u sklopu postupka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, javila je Hina.

"Na temelju nacionalnih reformskih planova, Komisija je ocijenila da su sve zemlje najavile dovoljno ambiciozne i jasne mjere na temelju čega procjenjujemo da u ovom trenutku nema potrebe za pokretanjem jačih mjera", izjavio je povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici, predstavljajući specifične ekonomske preporuke za sve zemlje članice.

Hrvatskoj je Komisija uputila šest preporuka za ovu i sljedeću godinu, a u prvoj ističe da bi Hrvatska trebala osigurati korekciju prekomjernog deficita do 2016. godine, poduzimanjem potrebnih mjera ove godine i jačanjem proračunske strategije za sljedeću godinu.

Ujedno se preporuča i da Hrvatska objavi i implementira izvješće o rashodima, poboljša nadzor nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini kroz uspostavu mehanizma za sankcioniranje onih koji krše proračunske limite.

Hrvatskoj se preporučuje da donese zakon o fiskalnoj odgovornosti i pojača kapacitet i ulogu državnog ureda za reviziju, da uvede porez na nekretnine.

Također se preporuča da se pojača upravljanje javnim dugom, posebice kroz objavljivanje na godišnjoj razini strategije za upravljanje dugom i osiguranje adekvatnih resursa.

U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja podizanjem penala za rani odlazak u mirovinu. Traži se i poboljšanje učinkovitosti mirovinskih troškova kroz precizniju definiciju teških i opasnih zanimanja, a Hrvatskoj se preporuča i da se uhvati u koštac s fiskalnim rizicima u zdravstvu.

Treća preporuka govori o slabostima okvira za određivanja plaća. Preporučuje se da se u konzultacijama sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama pojača usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima.

Također se preporuča jačanje poticaja za nezaposlene i neaktivne da nađu plaćeni posao, a traži se i provedba reforme sustava socijalne sigurnosti na temelju revizije iz 2014.

U četvrtoj preporuci Komisija preporučuje smanjenje fragmentiranosti i preklapanja između razine središnje i lokalne vlasti uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležnosti racionalizacijom sustava državnih agencija. Traži se jačanje transparentnosti u državnim poduzećima, posebice u pogledu imenovanja menadžera i kriterija kompetentnosti.