Slovenija strahuje da bi mogla ostati izvan "mini-Schengena"

Špekulacije o mogućem formiranju "mini schengenske zone" koja bi uključivala samo Njemačku, Austriju i zemlje Beneluksa, a koje se pojavljuju u svjetlu terorističkih napada na Pariz, ali i zbog izbjegličke krize, dodatan su razlog zašto slovenska vlada inzistira na sve većoj kontroli svoje granice s Hrvatskom, piše u četvrtak ljubljanski "Dnevnik".

O ideji nizozemske vlade da se umjesto sadašnjeg schengenskog prostora bez kontrole unutarnjih granica pri prijelazu putnika uspostavi tzv. "mini-Schengen", ugovorna skupina u kojoj bi umjesto sadašnjih 26 država bile uključene samo Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Njemačka i Austrija već su raspravljale neke "stare članice" EU-a, države iz stare jezgre europske integracije, prije njenog velikog proširenja 2004. godine, piše slovenski list.

Ta će mogućnost do kraja godine biti tema više važnih sastanaka od kojih je prvi u petak kad se sastaju europski ministri unutarnjih poslova, ali bi zapravo odlučni sastanci koji bi to definirali mogli biti predstojeći suummit EU - Turska i završni summit lidera zemalja Europske unije krajem godine, navodi list.

Po informacijama koje su u srijedu objavili nizozemski mediji, koji se pozivaju na izvore u vladi, ta zemlja razmišlja o prijedlogu da partnerima predloži formiranje mini-Schengen zone, a kao razlog navodi se potreba smanjenja broja tražitelja azila koji u EU dolaze bez dokumenata. Oni se po toj zamisli u buduću mini-schengensku zonu ne bi puštali, a ostali bi čekali na odobrenje azila u tranzitnim izbjegličkim kampovima.

U slovenskoj politici zadnjih su mjeseci zbog izbjegličke krize prisutni strahovi da bi zemlja koja je sada rubna članica schengenskog prostora prema jugoistočnoj Europi mogla zbog slabosti koje su se pokazale u kontroli izbjegličkog vala biti "izbačena" iz Schengena, a predsjednik države Borut Pahor nedavno je u parlamentu postavljanje žičane ograde na granici s Hrvatskom argumentirao i potrebnom da Slovenija pod svaku cijenu ostane u "čvrstoj jezgri" država koje čine europsku integraciju.

Ne navodeći imena, "Dnevnik" navodi da njegovi sugovornici iz redova koalicijske vlade koju predvodi premijer Miro Cerar drže da Slovenija neće biti isključena iz Schengena i da neće doći do formiranja male schengenske zone sa samo nekoliko članica "stare" Europe.

Pri tome, oni se pozivaju na mjere koje je vlada za kontrolu izbjegličkog vala na granici s Hrvatskom već poduzela, uključujući i postavljanje žičane ograde za usmjeravanje migranata i njihovu bolju kontrolu.

Osim toga, navode "Dnevnikovi" izvori, očekuje se da će migrantski val zbog zimskih uvjeta koji uskoro dolaze promijeniti smjer prema Albaniji i Italiji, te tako "bitno rasteretiti" balkansku izbjegličku rutu i samu Sloveniju.

Teroristički napadi u Parizu pojačali su razmišljanja o reformiranju Schengena, ali bi takav razvoj bio negativan jer bi mini-Schengen predstavljao početak formiranja Europske unije dviju brzina, a to bi bio kraj europske integracije kakvu poznajemo danas, navodi list.

Europa različitih brzina u kojoj bi se uspostavio novi režim slobodnog protoka ljudi i roba značio bi izraz nepovjerenja država stare Europe prema državama koje su se kasnije pridružile integraciji, a njime bi se formirala nova "politička avangarda" država koje bi ubuduće definirale politiku cijele Europske unije, navodi "Dnevnik".

Jedna od realističnijih mogućnosti reforme Schengena je, navodi list, privremeno isključenje Grčke iz Schengena zbog njenih problema s kontrolom vanjske granice EU-a, ali ako bi došlo i do takve blaže odluke Slovenija bi i dalje osjećala sve jače pritiske da "temeljito zaštiti" svoju granicu s Hrvatskom, navodi ljubljanski "Dnevnik".