Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
U Hrvatskoj obiteljska skrb za starije daleko iznda prosjeka zemalja EU-a

13.12.2015 |

EU / POLITIKA

Izvor: Fena

U Hrvatskoj obiteljska skrb za starije daleko iznda prosjeka zemalja EU-a

Zbog starenje stanovništva u gotovo svim zemljama Europske unije (EU) sve je veća potražnja za dugotrajnom skrbi o starijim i nemoćnim osobama, a u Hrvatskoj se taj problem zasad u velikoj mjeri rješava pomoću obiteljske skrbi za starije

Zbog starenje stanovništva u gotovo svim zemljama Europske unije (EU) sve je veća potražnja za dugotrajnom skrbi o starijim i nemoćnim osobama, a u Hrvatskoj se taj problem zasad u velikoj mjeri rješava pomoću obiteljske skrbi za starije, u čemu naša zemlja prednjači pred mnogim europskim državama.

Dugotrajna skrb iziskuje velika izdvajanja iz javnih financija, bilo da je riječ o formalnoj skrbi u institucijama poput domova za starije i nemoćne ili izvaninstitucionalnoj skrbi kao što je socijalna pomoć u kući, no postoji i neformalna skrb, obično obiteljska i neplaćena, kada se za stare roditelje brinu djeca ili drugi članovi obitelji.

Neformalna skrb za starije i nemoćne osobe stvara mnoge koristi, pa tako i uštede za državni proračun, no u Hrvatskoj se malo zna o problemima s kojima se suočavaju pružatelji takve usluge, ističe Marijana Bađun u članku objavljenom u Newsletteru Instituta za javne finacije.

U Hrvatskoj skrb za starije u obitelji iznad europskog prosjeka

Bađun navodi raspoloživa prava za pružatelje i primatelje neformalne skrbi, a riječ je o naknadama, pravu na plaćeni i neplaćeni dopust, opravdanim izostancima s posla i sl., te predlaže mjere za njihovo unaprijeđivanje temeljem primjera iz drugih europskih zemalja.

Prema Izvješću Europske komisije iz ove godine, u Hrvatskoj je skrb za starije u okviru obitelji bila iznad prosjeka europskih zemalja, no točne će se brojke znati nakon što završi istraživanje (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe - SHARE) koje je u tijeku.

Po dostupnima podacima, kod nas oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina mora brinuti o starijim članovima obitelji barem nekoliko puta tjedno, što je više nego u zemljama OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) u kojoj su osim zemallja EU-a i SAD, Japan, Kanada i brojne druge.

Na Sredozemlju više obiteljske skrbi

U tim zemljama jedna od deset odraslih osoba neformalno, odnosno da za to nije plaćena, skrbi i njeguje osobe s funkcionalnim ograničenjima. Takvih je neformalnih pružatelja usluga od 8 do 16 posto u ukupnom stanovništvu, s time da ih je više u sredozemnim zemljama, što je povezano sa čvršćim i tradicionalnijim obiteljskim odnosima u tim krajevima.

To potvrđuju podaci da na sjeveru Europe neformalni pružatelji usluga tjedno to rade manje od 10 sati, dok je u južnoj Europi više od 30 posto neformalne njege intenzivno i iznosi više od 20 sati. U Španjolskoj je, primjerice, udio intenzivne njege oko 50 posto.

Po podacima Europske komisije objavljenim u ovoj godini, Hrvatska je 2013. imala 274.000 funkcionalno ovisnih ljudi. Od toga je 16.000 bilo u institucijama, 17.000 primalo je formalnu kućnu njegu, a 108.000 novčane naknade.

Neformalna skrb za 241.000 osoba

Može se pretpostaviti da su ostale 133.000 osoba primale neformalnu skrb, kao i oni koji su dobivali novčane naknade, pa se ukupno radilo o 241.000 osoba. Prema projekciji EK-a, taj će se broj do 2060. povećati za 20.000.

Po izvješćima OECD-a, koristi od neformalne skrbi su trostruke - osobe kojima treba pomoć preferiraju da o njima brinu članovi obitelji i prijatelji, pružatelji skrbi trebali bi se osjećati dobro jer to rade za ljude koje vole, a neformalna skrb znatno smanjuje državne rashode.

Procijenjena ekonomska vrijednost neformalne skrbi uvelike prelazi vrijednost formalne. Ekonomska vrijednost neplaćenog obiteljskog rada, što uključuje kućanske poslove, brigu o djeci te o starijim i nemoćnim ukućanima, procjenjuje se na iznos između 20 i 37 posto europskog BDP-a.

U domovima za starije i nemoćne tek dva posto hrvatskog stanovništva

Zbog premalog broja domova za starije i nemoćne, u kojima je smješteno tek dva posto hrvatskog stanovništva starijeg od 65 godina, u Hrvatskoj okosnicu sustava dugotrajne skrbi o starijima čini upravo obitelj. Najčešće su to bračni partneri (u većem broju supruge nego supruzi), zatim odrasla djeca (češće kćeri), potom drugi članovi obitelji, a tek na kraju prijatelji i susjedi.

Odgovornost obitelji za dobrobit starijih osoba ima uporište i u hrvatskom Ustavu u kojem izrijekom stoji da su "djeca dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje". Praksa zemalja OECD-a je da pružatelji ili primatelji neformalne skrbi dobivaju naknade, dok je u Hrvatskoj naglasak stavljen na pomoć primateljima skrbi.

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama i kojoj je potrebna pomoć priznaje se pravo na doplatak za pomoć i njegu. Lani je to pravo koristilo 72.408 osoba za što je iz proračuna izdvojeno 407,7 milijuna kuna ili oko 470 kuna mjesečno po osobi.

briga o starima djeca Marijana Bađun obiteljska skrb obiteljska skrb za starije OECD Paris skrb za starije stari

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

European Commission Brussels

Rue van Maerlant 18 1040 Brussels

POVEZANE VIJESTI

unicredit

Evropska komisija dala zeleno svjetlo UniCreditu za preuzimanje Commerzbanke

unicredit

17.11.2026

|TRANSAKCIJA NEĆE UGROZITI KONKURENCIJU

Evropska komisija dala zeleno svjetlo UniCreditu za preuzimanje Commerzbanke

franak

Udruga Franak prijavila Republiku Hrvatsku i Vrhovni sud Europskoj komisiji

franak

16.11.2026

|USKRAĆENO PUNO OBEŠTEĆENJE

Udruga Franak prijavila Republiku Hrvatsku i Vrhovni sud Europskoj komisiji

parfem

Parfemi sve češće nastaju uz umjetnu inteligenciju, ali kreatori ostaju ključni

parfem

15.11.2026

|TEHNOLOGIJA I MIRISI

Parfemi sve češće nastaju uz umjetnu inteligenciju, ali kreatori ostaju ključni

posao

Poslodavci u Evropi najteže pronalaze nastavnike, a najlakše fizičke radnike

posao

15.11.2026

|UPOZORAVAJU EVROPSKA UDRUŽENJA

Poslodavci u Evropi najteže pronalaze nastavnike, a najlakše fizičke radnike

potrošnja

Potrošnja domaćinstava u EU porasla 1,6 posto: Najviše na informacije i komunikacije

potrošnja

15.11.2026

|PODACI EUROSTATA

Potrošnja domaćinstava u EU porasla 1,6 posto: Najviše na informacije i komunikacije

novi sistem

Eurotunel uvodi biometrijske kontrole: Putnici će pasoše skenirati bez izlaska iz auta

novi sistem

14.11.2026

|NOVA ERA BIOMETRIJE

Eurotunel uvodi biometrijske kontrole: Putnici će pasoše skenirati bez izlaska iz auta

AGENCIJA

Univerziteti i institucije zajedno protiv finansijskog kriminala u FBiH

AGENCIJA

13.11.2026

|POKRENUTA INICIJATIVA

Univerziteti i institucije zajedno protiv finansijskog kriminala u FBiH

eu

EU samit o vještačkoj inteligenciji: Kako sustići SAD i Kinu?

eu

13.11.2026

|RJEŠAVANJE IZAZOVA

EU samit o vještačkoj inteligenciji: Kako sustići SAD i Kinu?

reciklažna

Domaći recikleri pred novim izazovom: EU razmatra ograničenje izvoza metala u BiH

reciklažna

11.11.2026

|VTK/STK BIH REAGOVALA U JAVNOJ RASPRAVI EK

Domaći recikleri pred novim izazovom: EU razmatra ograničenje izvoza metala u BiH

eu

EU mijenja turističku strategiju: Fokus na manje poznate destinacije

eu

10.11.2026

|NOVA STRATEGIJA EVROPSKE KOMISIJE

EU mijenja turističku strategiju: Fokus na manje poznate destinacije

bih eu

BiH deset godina na putu ka EU: Kako napreduju zemlje regije?

bih eu

09.11.2026

|EPIK IZVJEŠTAJ

BiH deset godina na putu ka EU: Kako napreduju zemlje regije?

 EIB

EIB i partneri najavljuju više od 10 milijardi eura za tehnologiju

 EIB

09.11.2026

|SEDAM DRŽAVA EU

EIB i partneri najavljuju više od 10 milijardi eura za tehnologiju

eu

EU smanjila emisije za 1,6 posto, ali klimatski ciljevi ostaju izazov

eu

09.11.2026

|ZELENA TRANZICIJA USPORAVA

EU smanjila emisije za 1,6 posto, ali klimatski ciljevi ostaju izazov

EU

BiH nazadovala u 10 oblasti na putu ka EU, ugroženi milioni iz Plana rasta

EU

09.11.2026

|EVROPSKI PUT BIH U ZASTOJU

BiH nazadovala u 10 oblasti na putu ka EU, ugroženi milioni iz Plana rasta

Inflacija

Inflacija u Srbiji veća nego u EU i eurozoni: Usluge poskupljuju brže

Inflacija

08.11.2026

|IZNAD PROSJEKA

Inflacija u Srbiji veća nego u EU i eurozoni: Usluge poskupljuju brže

pšenica

Francuska razmatra strateške rezerve žita: Upozoravaju na 4.500 neosiguranih silosa

pšenica

07.11.2026

|SIGURNOST HRANE

Francuska razmatra strateške rezerve žita: Upozoravaju na 4.500 neosiguranih silosa

maloprodaja

Promet u maloprodaji EU pao u septembru, Njemačka prednjači

maloprodaja

07.11.2026

|EVROPSKA EKONOMIJA

Promet u maloprodaji EU pao u septembru, Njemačka prednjači

kupovina

Od parfema do laptopa: Za koje proizvode građani BiH traže povrat poreza u Hrvatskoj?

kupovina

07.11.2026

|KUPOVINA PREKO GRANICE

Od parfema do laptopa: Za koje proizvode građani BiH traže povrat poreza u Hrvatskoj?