17.12.2015 |
EU / POLITIKA
Izvor: Akta.ba
Europski parlament je od članica EU zatražio da podrže rast Ubera
Zastupnici u Europskom parlamentu u ponedjeljak su nakon žestoke rasprave o ekonomiji dijeljenja odlučili da je uberizacija usluga ipak dobra za ekonomiju i pozvali regulatore da ohrabri razvoj kompanija poput Ubera, Airbnba i sličnih u Europskoj uniji.
.jpg)
Zastupnici u Europskom parlamentu u ponedjeljak su nakon žestoke rasprave o ekonomiji dijeljenja odlučili da je uberizacija usluga ipak dobra za ekonomiju i pozvali regulatore da ohrabri razvoj kompanija poput Ubera, Airbnba i sličnih u Europskoj uniji, piše Euractiv.
Dva parlamentarna odbora – za Industriju, istraživanje i energiju i za Unutarnje tržište i zaštitu potrošača – zajednički su usvojili stav o Strategiji digitalnog tržišta. Osamdeset članova odbora glasalo je za, šest protiv, tri su bila suzdržana, što je izvjestiteljica odbora Estonka Kaja Kallas nazvala “popriličnom sklonošću ekonomiji dijeljenja”.
Jedna od najkontroverznijih tema u EU
Ekonomija dijeljenja jedna je od najkontroverznijih tema u raspravama Europskog parlamenta i ova oduka odbora dosta je važan pomaku uoči konačnog izvještaja o tom pitanju najavljenog za siječanj.
Usvojeni tekst “pozdravlja rast konkurencije i izbora za potrošače” koji nova generacija biznisa donosi, a zastupnici tvrde da oni stvaraju i inkluzivnije tržište rada. Traže da Komisija i članice EU “podrže daljnji razvoj ekonomije dijeljenja tako što će uočiti i ukloniti umjetne barijere i zakone koji spečavaju rast” ekonomije dijeljenja.
Novi oblici zapošljavanja
Najveći spor nastaje oko novih oblika zapošljavanja koje uvode kompanije poput Ubera. Neki zastupnici misle da je samozapošljavanje nesiguran model, drugi smatraju da omogućavajući ljudima da “rade kad hoće” firme poput Ubera ljudima otvaraju nove prilike.
Konačni stav je da se socijalna politika i politika zapošljavanja moraju prilagoditi novoj ekonomiji, da se moraju priznati fleksibilniji oblici zapošljavanja i osigurati da se “postojeća prava zaposlenika i modeli socijalne sigurnosti održe u digitalnom svijetu”.
Modernizacija tržišta rada
Jedan od zanimljivih detalja je amandman Europske pučke stranke (EPP) da se u zakone uvede pojam “burnouta” uslijed pritiska koji ljudi osjećaju kad moraju biti stalno dostupni na mobitelima i uključeni na internet što ekonomija dijeljenja podrazumijeva. Unatoč tome, svi se slažu da zapošljavanje treba modernizirati, rekla je Kallas.
Za razliku od Europskog parlamenta, Komisija i članice EU još su podijeljene oko pitanje ekonomije dijeljenja. Nakon što se suočio s ozbiljnim zakonskim, u Francuskoj i nasilnim otporom, Uber se i u Hrvatskoj suočava s prosvjedima i akcijama taksista i pokušajima lokalnog zakonodavstva da obrani postojeće uvjete poslovanja na tržištu. Španjolska je zabranila Uber a zatim i Airbnb, tvrdeći da je nelojalna konkurencija u njihovu turizmu.
Europska komisija je skeptična prema uberizaciji
Povjerenica za unutarnje tržište Elżbieta Bieńkowska otvorena je prema disrupciji, još u listopadu je izjavila da Komisija nema namjeru regulirati taj novi sektor. Zajedno s povjernikom za Zapošljavanje, rasti i ulaganja Jyrkijem Katainenom pozvala je članice da izbjegavaju namjerno ograničavanje razvoja novih obećavajućih kompanija i servisa.
“Bilo bi tužno da Europa ostane jedini kontinent koji poriče nove polsovne modele, to bi moglo loše utjecati na rast zapošljavanja i gospodarski rast”, rekao je Katainen.
Strah od rasta utjecaja Googlea, Amazona i Applea
Izvori na koje se poziva EurActiv, pak, kažu da je dio povjerenika jako skeptičan, zbog aštite potrošača i zaposlenika i nejasnoća oko modela oporezivanja novih usluga. Među njima su navodno povjerenica za Transport Violeta Bulc i povjernica za Pravosuđe i zaštitu potrošača Vera Jourová koje traže strožu regulaciju.
Jedan od razloga otpora širenju ekonomije dijeljenja je strah od jačanja utjecaja američkih tehnoloških divova Googlea, Amazona i Applea. No zastupnici u Europskom parlamentu kažu da su prioritet transpraentnost i sprečavanje međusobne diskriminacije platformi kako bi potrošači mogli birati koje će usluge koristiti i traže da se raspravi pitanje mogućih prepreka za stvaranje novih platformi i njihovo skaliranje.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.
