Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Predložene promjene schengenskih pravila s mogućnošću kontrola

28.09.2017 |

EU / POLITIKA

Izvor: HINA

Predložene promjene schengenskih pravila s mogućnošću kontrola

Trenutačno šest zemalja schengenskog prostora - Austrija, Danska, Francuska, Norveška, Njemačka i Švedska -  koristi zakonsku mogućnost kontrola.

Europska komisija je danas predložila promjene Zakonika o schengenskim granicama koje bi omogućile uvođenje kontrola unutar toga prostora na razdoblje do tri godine u slučaju iznimnih okolnosti, poput terorističkih prijetnji.

Komisija u svom dokumentu poziva Vijeće da donese odluku kojom će Bugarska i Rumunjska postati punopravne članice schengenskoga prostora, kao i Hrvatska kad za to ispuni sve uvjete, u skladu  s pozivom predsjednika Junckera u govoru o stanju Unije.

"Propisi iz Zakonika o schengenskim granicama o ponovnom uvođenju graničnih kontrola na unutarnjim granicama osmišljeni su u drukčije vrijeme, u vrijeme drukčijih izazova. Zbog iznimnih okolnosti s kojima smo sada suočeni, kao što je povećana prijetnja od terorizma, sada predlažemo Zakonik o schengenskim granicama koji bolje odgovara na potrebe ovog doba. Države članice trebale bi u iznimnim situacijama, kad su suočene s ozbiljnom prijetnjom javnoj politici ili unutarnjoj sigurnosti, imati mogućnost djelovati. Istodobno, trebale bi djelovati samo u okviru strogih uvjeta. Na taj ćemo način osigurati slobodno kretanje i promicati sigurnost na schengenskom prostoru", izjavio je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Prema sadašnjim pravilima, uvođenje kontrola na unutarnjim schengenskim granicama u slučaju ozbiljne opasnosti javnom redu i sigurnosti u nekoj zemlji članici ne može biti dulje od šest mjeseci, a iznimno u slučajevima kaosa na vanjskim granicama, što se događalo za vrijeme najvećeg priljeva migranata, kontrole se mogu uvesti na razdoblje do dvije godine.

Trenutačno šest zemalja schengenskog prostora - Austrija, Danska, Francuska, Norveška, Njemačka i Švedska -  koristi zakonsku mogućnost kontrola na unutarnjim granicama, a taj rok istječe sredinom studenoga. Francuska je jedina među njima koja je uvođenje kontrola obrazložila terorističkom prijetnjom.

Ostalih pet zemalja kao razloge za uvođenje kontrola navelo je kaos na vanjskim granicama u Grčkoj i balkanskoj izbjegličkoj ruti 2015. godine.

Komisija ocjenjuje da argument masovnog priljeva izbjeglica više ne stoji i ne može služiti kao opravdanje za unutarnje kontrole s obzirom na to da je drastično smanjen broj dolazaka u Grčku te je upozorila da neće dopustiti produljenje unutarnjih kontrola na temelju toga argumenta.

Žele li te zemlje nastaviti s kontrolama, to će morati obrazložiti "ozbiljnim prijetnjama" po sigurnost. Komisija predlaže produljenje mjere, propisane u člancima 25. i 27. Zakonika o schengenskim granicama, s trenutačnih šest mjeseci na najviše godinu dana. Komisija istovremeno želi uvesti dodatne proceduralne zaštite, uključujući obvezu država članica da procijene bi li alternativnim mjerama mogle učinkovitije rješavati identificiranu prijetnju te da dostave detaljnu procjenu rizika.

Na temelju današnjih prijedloga države članice moći će iznimno produljiti kontrole bude li ista prijetnja prisutna i nakon godinu dana i ako se na tom području poduzmu i razmjerne iznimne nacionalne mjere, kao što je proglašavanje izvanrednog stanja. Za takvo bi produljenje bila potrebna preporuka Vijeća, u kojoj bi se u obzir uzelo mišljenje Komisije, a produljenje bi bilo strogo ograničeno na šestomjesečna razdoblja, uz mogućnost produljenja najviše tri puta u dvije godine, što u konačnici znači najviše tri godine.

Komisija u svom dokumentu poziva Vijeće da donese odluku kojom će Bugarska i Rumunjska postati punopravne članice schengenskoga prostora, kao i Hrvatska kad za to ispuni sve uvjete, u skladu  s pozivom predsjednika Junckera u govoru o stanju Unije. Schengenski prostor obuhvaća 26 država, od kojih su 22 članice EU-a te četiri nečlanice Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. Izvan Schengena od članica su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Cipar, Irska i Velika Britanija. 

Bugarska i Rumunjska su po ocjeni Komisije već nekoliko godina tehnički spremne, ali nedostaje politička odluka Vijeća da ih se primi, Hrvatska još treba ispuniti neke tehničke uvjete, a Cipar je izvan jer vlada nema kontrolu nad sjevernim dijelom otoka na kojem su ciparski Turci proglasili samostalnu državu. Velika Britanija nikada nije ni željela biti dio toga prostora, a Irska je ostala izvan jer nije željela granične kontrole sa Sjevernom Irskom.

"Schengenski prostor jedno je od najvećih postignuća europske integracije. U potpunosti smo predani njegovoj zaštiti te njegovom očuvanju i jačanju. Bit je schengenskog prostora nepostojanje graničnih kontrola na unutarnjim granicama. Ali na zajedničkom prostoru bez graničnih kontrola često se javljaju i sigurnosna pitanja. Zato moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo očuvali ravnotežu između slobodnog kretanja i mobilnosti s jedne strane, a sigurnosti s druge", rekao je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos.

EU Evropska komisija kontrola promjene schengenskih pravila Schengen

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

European Commission Brussels

Rue van Maerlant 18 1040 Brussels

POVEZANE VIJESTI

franak

Udruga Franak prijavila Republiku Hrvatsku i Vrhovni sud Europskoj komisiji

franak

16.11.2026

|USKRAĆENO PUNO OBEŠTEĆENJE

Udruga Franak prijavila Republiku Hrvatsku i Vrhovni sud Europskoj komisiji

parfem

Parfemi sve češće nastaju uz umjetnu inteligenciju, ali kreatori ostaju ključni

parfem

15.11.2026

|TEHNOLOGIJA I MIRISI

Parfemi sve češće nastaju uz umjetnu inteligenciju, ali kreatori ostaju ključni

posao

Poslodavci u Evropi najteže pronalaze nastavnike, a najlakše fizičke radnike

posao

15.11.2026

|UPOZORAVAJU EVROPSKA UDRUŽENJA

Poslodavci u Evropi najteže pronalaze nastavnike, a najlakše fizičke radnike

potrošnja

Potrošnja domaćinstava u EU porasla 1,6 posto: Najviše na informacije i komunikacije

potrošnja

15.11.2026

|PODACI EUROSTATA

Potrošnja domaćinstava u EU porasla 1,6 posto: Najviše na informacije i komunikacije

novi sistem

Eurotunel uvodi biometrijske kontrole: Putnici će pasoše skenirati bez izlaska iz auta

novi sistem

14.11.2026

|NOVA ERA BIOMETRIJE

Eurotunel uvodi biometrijske kontrole: Putnici će pasoše skenirati bez izlaska iz auta

AGENCIJA

Univerziteti i institucije zajedno protiv finansijskog kriminala u FBiH

AGENCIJA

13.11.2026

|POKRENUTA INICIJATIVA

Univerziteti i institucije zajedno protiv finansijskog kriminala u FBiH

eu

EU samit o vještačkoj inteligenciji: Kako sustići SAD i Kinu?

eu

13.11.2026

|RJEŠAVANJE IZAZOVA

EU samit o vještačkoj inteligenciji: Kako sustići SAD i Kinu?

reciklažna

Domaći recikleri pred novim izazovom: EU razmatra ograničenje izvoza metala u BiH

reciklažna

11.11.2026

|VTK/STK BIH REAGOVALA U JAVNOJ RASPRAVI EK

Domaći recikleri pred novim izazovom: EU razmatra ograničenje izvoza metala u BiH

eu

EU mijenja turističku strategiju: Fokus na manje poznate destinacije

eu

10.11.2026

|NOVA STRATEGIJA EVROPSKE KOMISIJE

EU mijenja turističku strategiju: Fokus na manje poznate destinacije

bih eu

BiH deset godina na putu ka EU: Kako napreduju zemlje regije?

bih eu

09.11.2026

|EPIK IZVJEŠTAJ

BiH deset godina na putu ka EU: Kako napreduju zemlje regije?

 EIB

EIB i partneri najavljuju više od 10 milijardi eura za tehnologiju

 EIB

09.11.2026

|SEDAM DRŽAVA EU

EIB i partneri najavljuju više od 10 milijardi eura za tehnologiju

eu

EU smanjila emisije za 1,6 posto, ali klimatski ciljevi ostaju izazov

eu

09.11.2026

|ZELENA TRANZICIJA USPORAVA

EU smanjila emisije za 1,6 posto, ali klimatski ciljevi ostaju izazov

EU

BiH nazadovala u 10 oblasti na putu ka EU, ugroženi milioni iz Plana rasta

EU

09.11.2026

|EVROPSKI PUT BIH U ZASTOJU

BiH nazadovala u 10 oblasti na putu ka EU, ugroženi milioni iz Plana rasta

Inflacija

Inflacija u Srbiji veća nego u EU i eurozoni: Usluge poskupljuju brže

Inflacija

08.11.2026

|IZNAD PROSJEKA

Inflacija u Srbiji veća nego u EU i eurozoni: Usluge poskupljuju brže

pšenica

Francuska razmatra strateške rezerve žita: Upozoravaju na 4.500 neosiguranih silosa

pšenica

07.11.2026

|SIGURNOST HRANE

Francuska razmatra strateške rezerve žita: Upozoravaju na 4.500 neosiguranih silosa

maloprodaja

Promet u maloprodaji EU pao u septembru, Njemačka prednjači

maloprodaja

07.11.2026

|EVROPSKA EKONOMIJA

Promet u maloprodaji EU pao u septembru, Njemačka prednjači

kupovina

Od parfema do laptopa: Za koje proizvode građani BiH traže povrat poreza u Hrvatskoj?

kupovina

07.11.2026

|KUPOVINA PREKO GRANICE

Od parfema do laptopa: Za koje proizvode građani BiH traže povrat poreza u Hrvatskoj?

roming

Roaming bez naknada: EU otvorila pregovore s BiH i zapadnim Balkanom

roming

07.11.2026

|PREGOVORI OTVORENI SA ŠEST ZEMALJA REGIJE

Roaming bez naknada: EU otvorila pregovore s BiH i zapadnim Balkanom