Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Na današnji dan prije 25 godina Europska unija dobila je ime

01.11.2018 |

EU / POLITIKA

Izvor: HINA

Na današnji dan prije 25 godina Europska unija dobila je ime

Ugovor je potpisan dva mjeseca kasnije, 7. veljače 1992. godine, a stupio je na snagu 1. studenoga 1993. godine.

Na današnji dan prije 25 godina na snagu je stupio Ugovor iz Maastrichta, kojim je dotadašnja Europska zajednica preimenovana u Europsku uniju i kojim su utvrđeni konvergencijski kriteriji za ulazak u Ekonomsku i monetarnu uniju i uvođenje zajedničke valute

Šefovi država i vlada tadašnjih 12 zemalja članica održali su sastanak na vrhu 9. prosinca 1991. godine u nizozemskom gradu Maastrichtu, na tromeđi Nizozemske, Belgije i Njemačke te postigli dogovor o novom ugovoru, jednim od ključnih u povijesti europskih integracija.

Ugovor je potpisan dva mjeseca kasnije, 7. veljače 1992. godine, a stupio je na snagu 1. studenoga 1993. godine.

Novim ugovorom uspostavljena je Europska unija koja je počivala na tri stupa. Prvi stup bio je Europska zajednica, koja uključuje Europsku ekonomsku zajednicu, Europsku zajednicu za ugljen i čelik i Europsku zajednicu za atomsku energiju.

Sve do 1980-tih rabio se naziv u množini - Europske zajednice, a nakon toga se uvriježio naziv u jednini.

Drugi stup bio je zajednička vanjska i sigurnosna politika, a treći suradnja u području unutarnjih poslova i pravosuđa u kaznenim stvarima.

U prvom stupu odluke su se donosile nadnacionalnom metodom, uglavnom kvalificiranom većinom, a u druga dva stupa jednoglasno.

S Lisabonskim ugovorom, koji je stupio na na snagu 2009. godine ukinuta je struktura s tri stupa.

Ugovorom iz Maastrichta uvedeno je europsko državljanstvo. Njime su spojena prijašnja dva ugovora, Rimski ugovor iz 1957. i Jedinstveni europski akt iz 1986. i nastao je novi ugovor - Ugovor o Europskoj uniji.

Ratifikacija ugovora nije protekla glatko. Naime, Danci su ga prvotno odbili na referendumu. Nakon toga danska je vlada ispregovarala izuzeća iz četiri područja - Ekonomske i monetarne unije, Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, Pravosuđa i unutarnjih poslova te državljanstva Europske unije.

Na novom referendumu 1993. danski su građani prihvatili Ugovor iz Maastrichta s navedenim izuzećima. Ona je jedina uz Veliku Britaniju koja ima trajno izuzeće od obveze uvođenja eura.

Među potpisnicima Ugovora iz Maastrichta bili su njemački kancelar Helmut Kohl, francuski predsjednik Francois Mitterand, a jedini danas aktivni političar koji sudjelovao u pregovorima o tom ugovoru je Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, koji je u to vrijeme bio luksemburški ministar financija.

Ugovorom iz Maastrichta upostavljeni su kriteriji koje moraju ispunjavati zemlje koje žele uvesti euro.

Pet kriterija za uvođenje eura

Prvi kriterij je stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije biti viša od 1,5 posto prosječne stope inflacije tri zemlje članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini.

Proračunski manjak u pravilu mora biti manji od 3 posto BDP-a.

Javni dug ne smije premašiti 60 posto BDP-a, ali zemlji s većim javnim dugom bit će dopušteno usvojiti euro ako je uočljiv trend dugotrajnog smanjivanja javnog duga.

Dugoročne kamate ne smiju premašiti 2 posto kamatne stope tri zemlje članice s najnižom inflacijom u prethodnoj godini.

Zadnji, peti kriterij kaže da tečaj domaće valute mora ostati unutar unaprijed ostavljenih margina fluktuacije najmanje dvije godine.

Ugovor iz Maastrichta nema instrumente da prisili zemlje na poštivanje zajednički dogovorenih kriterija

Temeljna ideja u vrijeme dogovaranja Ugovora iz Maastrichta bila je postaviti temelje za političku uniju jer se do tada Europska zajednica uglavnom svodila na ekonomske integracije. No, u tome se nije daleko odmaklo i još uvijek se vode rasprave u kojem se smjeru treba razvijati EU, a glavna linija podjele i dalje je u tome hoće li prevladati nadnacionalni ili međuvladin pristup u donošenju odluka.

Prvi pristup se može nazvati federalističkim, a drugi zajednicom suverenih država. Jedna od kombinacija tih dvaju pristupa je tzv. Europa više brzina, u kojoj bi se one zemlje koje to žele odrekle određenog dijela suverenosti u korist zajedničkog odlučivanja, dok bi druge ostale izvan toga kruga.

Jedan od najvećih dosega dosadašnjih integracija, zajednička valuta euro jedva je preživio svjetsku financijsku krizu koja je počela 2007. godine u Sjedinjenim Državama i koja je 2010. dovela do dužničke krize dramatičnih razmjera u Grčkoj, Irskoj, Španjolskoj, Portugalu, Cipru.

Pokazalo se da kriteriji iz Maastrichta funkcioniraju samo kao uvjet za ulazak u eurozonu, ali jednom kada zemlja uđe unutra nije bilo instrumenata da ju se prisili na poštivanje zajednički prihvaćenih kriterija.

Tijekom dužničke krize zemlje eurozone u hodu su stvarale nove instrumente za bolju koordinaciju makroekonomskih politika i u nadzoru banaka.

Nova rješenja stvorena u krizi pomogla su gospodarskom oporavku i posljednjih godina proračunski deficiti u svim zemljama članicama u dopuštenim su okvirima, javni dug je također u padu, ali je i dalje, prema podacima iz drugog kvartala ove godine, u 14 zemalja članica iznad 60 posto BDP-a.

Europska unija Europska zajednica integracije Maastricht

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

European Commission Brussels

Rue van Maerlant 18 1040 Brussels

POVEZANE VIJESTI

parfem

Parfemi sve češće nastaju uz umjetnu inteligenciju, ali kreatori ostaju ključni

parfem

15.11.2026

|TEHNOLOGIJA I MIRISI

Parfemi sve češće nastaju uz umjetnu inteligenciju, ali kreatori ostaju ključni

posao

Poslodavci u Evropi najteže pronalaze nastavnike, a najlakše fizičke radnike

posao

15.11.2026

|UPOZORAVAJU EVROPSKA UDRUŽENJA

Poslodavci u Evropi najteže pronalaze nastavnike, a najlakše fizičke radnike

potrošnja

Potrošnja domaćinstava u EU porasla 1,6 posto: Najviše na informacije i komunikacije

potrošnja

15.11.2026

|PODACI EUROSTATA

Potrošnja domaćinstava u EU porasla 1,6 posto: Najviše na informacije i komunikacije

novi sistem

Eurotunel uvodi biometrijske kontrole: Putnici će pasoše skenirati bez izlaska iz auta

novi sistem

14.11.2026

|NOVA ERA BIOMETRIJE

Eurotunel uvodi biometrijske kontrole: Putnici će pasoše skenirati bez izlaska iz auta

AGENCIJA

Univerziteti i institucije zajedno protiv finansijskog kriminala u FBiH

AGENCIJA

13.11.2026

|POKRENUTA INICIJATIVA

Univerziteti i institucije zajedno protiv finansijskog kriminala u FBiH

eu

EU samit o vještačkoj inteligenciji: Kako sustići SAD i Kinu?

eu

13.11.2026

|RJEŠAVANJE IZAZOVA

EU samit o vještačkoj inteligenciji: Kako sustići SAD i Kinu?

reciklažna

Domaći recikleri pred novim izazovom: EU razmatra ograničenje izvoza metala u BiH

reciklažna

11.11.2026

|VTK/STK BIH REAGOVALA U JAVNOJ RASPRAVI EK

Domaći recikleri pred novim izazovom: EU razmatra ograničenje izvoza metala u BiH

eu

EU mijenja turističku strategiju: Fokus na manje poznate destinacije

eu

10.11.2026

|NOVA STRATEGIJA EVROPSKE KOMISIJE

EU mijenja turističku strategiju: Fokus na manje poznate destinacije

bih eu

BiH deset godina na putu ka EU: Kako napreduju zemlje regije?

bih eu

09.11.2026

|EPIK IZVJEŠTAJ

BiH deset godina na putu ka EU: Kako napreduju zemlje regije?

 EIB

EIB i partneri najavljuju više od 10 milijardi eura za tehnologiju

 EIB

09.11.2026

|SEDAM DRŽAVA EU

EIB i partneri najavljuju više od 10 milijardi eura za tehnologiju

eu

EU smanjila emisije za 1,6 posto, ali klimatski ciljevi ostaju izazov

eu

09.11.2026

|ZELENA TRANZICIJA USPORAVA

EU smanjila emisije za 1,6 posto, ali klimatski ciljevi ostaju izazov

EU

BiH nazadovala u 10 oblasti na putu ka EU, ugroženi milioni iz Plana rasta

EU

09.11.2026

|EVROPSKI PUT BIH U ZASTOJU

BiH nazadovala u 10 oblasti na putu ka EU, ugroženi milioni iz Plana rasta

Inflacija

Inflacija u Srbiji veća nego u EU i eurozoni: Usluge poskupljuju brže

Inflacija

08.11.2026

|IZNAD PROSJEKA

Inflacija u Srbiji veća nego u EU i eurozoni: Usluge poskupljuju brže

pšenica

Francuska razmatra strateške rezerve žita: Upozoravaju na 4.500 neosiguranih silosa

pšenica

07.11.2026

|SIGURNOST HRANE

Francuska razmatra strateške rezerve žita: Upozoravaju na 4.500 neosiguranih silosa

maloprodaja

Promet u maloprodaji EU pao u septembru, Njemačka prednjači

maloprodaja

07.11.2026

|EVROPSKA EKONOMIJA

Promet u maloprodaji EU pao u septembru, Njemačka prednjači

kupovina

Od parfema do laptopa: Za koje proizvode građani BiH traže povrat poreza u Hrvatskoj?

kupovina

07.11.2026

|KUPOVINA PREKO GRANICE

Od parfema do laptopa: Za koje proizvode građani BiH traže povrat poreza u Hrvatskoj?

roming

Roaming bez naknada: EU otvorila pregovore s BiH i zapadnim Balkanom

roming

07.11.2026

|PREGOVORI OTVORENI SA ŠEST ZEMALJA REGIJE

Roaming bez naknada: EU otvorila pregovore s BiH i zapadnim Balkanom

EU

EU istražuje moguće zloupotrebe 111 miliona eura za željeznicu u Španiji

EU

06.11.2026

|SUMNJA NA ZLOUPOTREBU EVROPSKIH SREDSTAVA

EU istražuje moguće zloupotrebe 111 miliona eura za željeznicu u Španiji