Profesor Halapić o pravnim reformama: Šta BiH mora učiniti za EU?

Evropska unija je, nakon formiranja nove Evropske komisije krajem prošle godine, značajno izmijenila svoj pristup prema zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini. Ključni prioriteti, poput proširenja, jačanja vladavine prava, ljudskih prava i slobode medija, ostali su nepromijenjeni, ali je operativni način djelovanja EU vidno drugačiji.

Do sada se u BiH podrazumijevalo da će, kada političke blokade postanu nepremostive, neko iz Brisela doći kako bi pronašao kompromisno rješenje. Međutim, takva praksa sada postaje prošlost.

O ovoj tematici razgovarali smo s profesorom Pravnog fakulteta u Sarajevu Edinom Halapićem, koji nam je dao uvid u pravne prepreke s kojima se BiH suočava u procesu pristupanja EU.

Kako ocjenjujete pravne prepreke s kojima se BiH suočava u procesu pristupanja EU?

- U pitanju su političke opstrukcije koje dovode do otežanog načina funkcionisanja procesa pristupanja EU.

Koje ključne zakonske reforme su potrebne da bi BiH ispunila kriterije za članstvo u EU?

- Donošenje novih zakona iz oblasti krivičnog prava, građanskog prava, kao i reforma pravosuđa, su neophodni koraci. BiH mora raditi na usklađivanju svog zakonodavstva s evropskim standardima.

Na koji način se zakonodavni okvir BiH mora prilagoditi evropskim standardima?

- Osigurati dominantnu ulogu principa vladavine prava kao i prilagođavanje postojećih i novih zakona potrebama modernog i razvijenog tržišta. Ovo je ključno za dalji napredak.

Kako će pristupanje EU uticati na pravni sistem Bosne i Hercegovine i njegove institucije?

- Budući pristup se može posmatrati kroz nekoliko različitih elemenata. Za BiH to će značiti novu reformu i prilagođavanja postojećeg pravnog sistema potrebama EU, ali i pristup fondovima koji, ako se pravilno iskoriste, mogu uticati na poboljšanje kvaliteta života građana.

Šta smatrate najvećim izazovima u usklađivanju domaćih zakona s pravnom stečevinom EU?

- Najveći izazovi leže u ustavnom okviru, približavanju domaće pravne tradicije i običaja, te usklađivanju ubrzanog razvoja društvenih odnosa. Ovo je kompleksan proces koji zahtijeva vrijeme i resurse.

Kakvu ulogu igra civilno društvo u procesu pravne reforme i evropskih integracija?

- Civilno društvo treba preuzeti znatno ozbiljniju ulogu u ovom procesu uz stalno ukazivanje na kontinuirani razvoj i reformu pravnog sistema. Ovo je moguće ako se izvrši promjena načina akceptiranja i razmišljanja.

Kako vidite ulogu pravnika i pravne zajednice u podršci procesu evropskih integracija?

- Status, odnosno uloga pravnika u procesu integracije, će biti nezamjenjiva. Bez aktivne uloge pravnika nije moguće razgovarati o reformama pravosuđa, pravnog sistema, usklađivanja i slično.

Bosna i Hercegovina se suočava s brojnim pravnim preprekama na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, koje su u velikoj mjeri uzrokovane političkim opstrukcijama i nedostatkom zakonodavnih reformi. Sve u svemu, uspjeh ovog procesa zahtijeva koordinirane napore svih aktera, kako bi Bosna i Hercegovina mogla napredovati ka svojoj evropskoj budućnosti.

Razgovarala: Erna Krnić