Srbija od BiH traži zgradu veleposlanstva i zemljište u Ankari

"Ne može se imovina bivše SFRJ ovako dijeliti. To je kao u braku – može se dijeliti samo zajednički stečena imovina, ali nikako ono što su supružnici donijeli sa sobom", Antićevo je objašnjenje. Prema najavama iz Beograda, sastanak Komisije za sukcesiju imovine bivše SFRJ, koji se inače rijetko održavaju,  trebao bi biti  ovog mjeseca, ali je to, bar u ovom trenutku, potpuno neizvjesno. Sporazum o podjeli imovine SFRJ  u Beču su u lipnju 2001. godine potpisali  BiH, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Makedonija. Na snagu je stupio tek tri godine kasnije, međutim, ni 12 godina nakon toga “ostavinska rasprava” nije do kraja završena.

Bar za sada, dužnosnici BiH ne reagiraju na zahtjeve Beograda za revizijom. Sam Antić kaže da, dok njegov ekspertni tim ne završi posao, ne može otkriti koje sve, već raspoređene i dodijeljene, nekretnine Srbija traži u svoje vlasništvo. Ipak,  naveo je dva primjera koji se najizravnije tiču Bosne i Hercegovine:

"Srbija je dopustila da se BiH ustupi hektar zemljišta u Ankari, a koji je Srbija unijela u bivšu zajedničku državu kao svoje vlasništvo. To zemljište je Kemal Ataturk darovao kralju Aleksandru", kazao je Antić i dodao: "Besmisleno je i da je Bosni i Hercegovini pripala zgrada Veleposlanstva bivše SFRJ u Ankari koja je kopija Starog dvora u Beogradu."

Kako doznajemo, u sklopu  zahtjeva službenog Beograda  za reviziju sukcesije na prvom mjestu se traži da BiH vrati Srbiji zemljište i zgradu Veleposlanstva u Ankari. Te nekretnine pripale su BiH i ona je ušla u njihov posjed. "Svakako ćemo tražiti da nam se vrate određene nekretnine s tim da bismo onima kojima su dodijeljene zauzvrat ustupili druge slične vrijednosti, a ako je razlika u vrijednosti 300.000 eura, taj novac bismo doplatili", objasnio je Oliver Antić.Od 127 objekata diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše SFRJ podijeljen je oko pedeset, a zanimljivo je da više od polovice novi vlasnici još ne koriste. Najviše je dobila  Srbija – čak 24 nekretnine.

BiH je do sada dodijeljeno osam nekretnina – rezidencija u Budimpešti, kuća u Washingtonu, stan u Milanu, zgrade veleposlanstava bivše SFRJ u Otavi, Ankari, Oslu i Madridu i rezidencija u Beču. Je li uopće moguća revizija sukcesije imovine bivše Jugoslavije, ne samo u smislu zahtjeva Srbije, nego uopće? Pravni stručnjaci kažu da za to ne postoji nikakva šansa ukoliko nema suglasnosti između svih pet država koje su u lipnju 2001. u Beču potpisale sporazum. Obrazloženje je jednostavno - s obzirom da se radi o sporazumu između država, nijedna zemlja ne može samostalno uraditi reviziju sukcesije. Srbiji u ostvarenju njezine namjere ne mogu pomoći ni žalbe međunarodnim institucijama koje Antić  najavljuje.

Ono što je moguće jest poseban dogovor između država, recimo BiH i Srbije,  o ustupanju ili zamjeni nekretnina koje su im pripale u procesu podjele imovine bivše SFRJ. Hoće li o tome biti govora na predstojećem sastanku Komisije za sukcesiju, nije poznato. Prema informacijama do kojih smo došli, bh. vlasti neće ulaziti u takve aranžmane.

Foto:pravda.rs