ODLUKA O PROVOĐENJU IZMJENA I DOPUNA REGULACIONOG PLANA ALIPAŠIN MOST VII

24.06.2011 |

Investicije / NEKRETNINE

Izvor: Službene novine Kantona Sarajevo

ODLUKA O PROVOĐENJU IZMJENA I DOPUNA REGULACIONOG PLANA ALIPAŠIN MOST VII

Na osnovu člana 47. stav 2. alineja 1. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 -prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj 31. maja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU O PROVOĐENJU IZMJENA I DOPUNA REGULACIONOG PLANA

"ALIPAŠIN MOST VII"

Član 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se provođenje Izmjena i dopuna Regulacionog plana "Alipašin Most VII" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito granice prostorne cjeline, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina, uslovi za uređenje građevinskog zemljišta, uređenje zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim objektima i uslovi pod kojima se pojedine djelatnosti mogu obavljati.

Granice prostorne cjeline

Član 2.

Granica prostornog obuhvata Plana polazi od raskršća ulica Bulevar Meše Selimovića k.č. 4243 i Alije Kučukalića k.č.3525/1, produžava u pravcu zapada idući uz ulicu Bulevar Meše Selimovića k.č. 4243 (pravac Ilidža) ne obuhvatajući je i dolazido raskršća ulica Velika drveta k.č. 3599 i Bulevar Meše

Selimovića k.č. 4243, nastavlja na sjever idući ulicom Velika drveta k.č. 3599 koju obuhvata, zatim nastavlja u pravcu sjeveroistoka novoprojektovanom trasom Sjeverne longitudinale (obuhvata je), a koja ide preko parcela k.č. 3577/2, 3576/2, 3576/4, 3576/1, 3575, 3578, 3571, 3570, 4218/1, 3445, 3446,3448, 4225 (Buća Potok), 3439, 3438, 3437, 3436, 3435, 3434, 3433 i dolazi do mjesta gdje istu presjeca granica između općina Novi Grad i Novo Sarajevo, potom produžava na jugoistok idući granicom između pomenutih općina i izlazi na ulicu Bulevar Meše Selimovića k.č. 4243, tj. dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata i počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u KO. NOVO SARAJEVO IV, Općina Novi Grad. Površina obuhvata iznosi P=16,8 ha.

Namjene površina

Član 3.

U sklopu obuhvata Izmjena i dopuna Plana definisane su zone sa sljedećim namjenama:

– Stambeno-poslovna ZONA "A" - površine 1,7 ha /između trase pružnog kolosjeka i Sjeverne longitudinale/,

– Stambeno-poslovna ZONA,,B" - površine 2,2 ha/između Ulice Džemala Bijedića i pružnog kolosjeka),

– Stambeno-poslovna ZONA,,C" - površine 9,1 ha/između Bulevara Meše Selimovića i ulice Džemala

Bijedića,

– Primarni saobraćaj - površine 3,8 ha Urbanističko tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta

Član 4.

– Građevinske parcele u odnosu na javne površineutvrđene su regulacionom linijom prema javnom

prostoru i granicama parcela prema drugim parcelama iste ili druge namjene;

– Građevinske parcele na kojima se planira izgradnjagrađevina, a u okviru definisanih namjena, označene su sa "A" (1-15),,,B" (16-28) i "C" (30-45);

– Na građevinskim parcelama mogu se graditi stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine (sa sadržajima društvene infrastrukture);

– Materijalizacija građevina treba odgovarati datoj sredini;

– Građevinske parcele se mogu spajati u urbanističke celine, u cilju racionalnijeg korištenja građevinskog zemljišta;

– Građevinska parcela se može realizovati fazno pod uslovom da svaka faza mora zadovoljiti kriterijume izgradnje date Planom;

– Izgradnja građevina i drugi zahvati u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu projektne dokumentacije za pojedine objekte sa projektom vanjskog uređenja pripadajuće parcele;

– Izgradnja komunalne i saobraćajne infrastrukture vršit će se na osnovu tehničke dokumentacije u skladu sa Planom.

Urbanističko tehnički uslovi

Član 5.

Uslovi za izgradnju novih građevina sa numeričkim podacima dati su za svaku parcelu u grafičkom prilogu broj 6.

"Projekcija razvoja - Razmještaj, namjena i spratnostarhitektonskih objekata", i moraju se ispoštovati:

– građevinska parcela ograničena regulacionom linijom,

– građevinska linija,

– spratnost, odnosno maksimalna visina građevine,

– maksimalna brutto građevinska površina građevine,

– maksimalna tlocrtna površina građevine,

– procjena broja park ing-garažnih mjesta u okviru građevinske parcele koji će se definisati kroz urbanističke saglasnosti i namjenu objekata.

– Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu.

– Građevinska linija se ne može preći ni jednim dijelom građevine.

– Građevinska parcela obuhvata jednu ili više katastarskih čestica ili njihovih dijelova.

– Građevinska parcela mora imati trajan pristup na ulicu, odnosno javni put, kao i mogućnost priključenja na komunalnu infrastrukturu.

– Planirani objekti u zoni,,A",,,B" i,,C" treba da izborom sadržaja daju vitalnost, identitet i funkcionalni karakter području, mjesto većeg komunikacionog potencijala i većeg stepena javnosti. Uslovljava se izgradnja objekata sa funkcijama i fizionomijom "reprezentativnijeg"karaktera.

– Mogući sistem nove izgradnje unutar Planom utvrđenih građevinskih linija može biti slobodnostojeći, blokovski i/ili mješoviti.

– Izgradnja građevina uz glavnu gradsku saobraćajnicu Bulevar Meše Selimović i VI transverzalu mora poštovati zadatu građevinsku liniju i gradsku uličnu matricu primjerene kompozicije i arhitektonsko oblikovnih elemenata.

– Izgradnja se vrši u skladu sa Planom zadatim urbanističko-tehničkim uslovima. Novi objekti se mogu

postavljati isključivo u granicama građevinske linije, a

objekti koji se nalaze uz Bulevar Meše Selimovića moraju pratiti građevinsku liniju u cilju formiranja jedinstvenog uličnog platna.

– Svi planirani objekti moraju zadovoljiti visoke kriterije oblikovanja i materijalizacije.

– Dozvoljava se nadziđivanje postojećih objekata, ukoliko to ne dovodi do premašivanja postavljenih urbanističkih parametara. Uz nadziđivanje objekta obaveza investitora je da izvrši rekonstrukciju fasada objekta nad kojim se vrši nadogradnja. Ukoliko postoji više vlasnika nad jednim objektom, nadziđivanje se mora vršiti nad cijelim objektom istovremeno i uz saglasnost svih vlasnika.

– Parterno rješenje (prizemlje) građevina u mogućim sistemima izgradnje mora omogućiti nesmetan protok ljudi uspostavom pasaža, pješačkih ulica, a koje mogu biti natkrivene u funkciji povezivanja arhitektonskih građevina unutar jedne ili više građevinskih parcela.

– Parkiranje-garažiranje se mora obezbijediti na građevinskoj parceli, kao otvoreni parkinzi ili kao

podzemne, odnosno spratne etaže i/ili kao dio građevine.

– Ukoliko prostorne mogućnosti dozvoljavaju građevinska linija podzemne garaže može preći građevinsku liniju objekta pod uslovom da kota završnog sloja krova podzemne garaže mora biti ispod postojeće kote terena, a u slučajevima formiranja zelenih površina iznad garaže minimalno 0,60 m ispod postojeće kote terene.

– Površine prema gradskim saobraćajnicama se moraju urediti kao javne površine sa popločanjem,

hortikulturnim rješenjem i elementima gradskog mobilijara.

– Nivo projektne dokumentacije neophodne za izdavanje urbanističke saglasnosti mora biti: Idejno rješenje arhitektonske građevine sa urbanističkim rješenjem pripadajuće građevinske parcele sa naznačenim kolskim pristupima, rampama i sl., naznačenim pješačkim pristupima, kao i prijedlogom vanjskog uređenja građevinske parcele.

– Koeficijent izgrađenosti utvrđen je i naznačen utekstualnom obrazloženju Plana.

– Maksimalna spratnost objekata je Po + P + 9

(podrum+prizemlje+devet spratova) uz mogućnost akcentiranja ugaonih objekata na parcelama C33, C35,C42 i C44.

– Spratnosti i odstojanja objekata predviđena Planom se moraju poštovati.

– Izgrađenost građevinske parcele može iznositi maksimalno 60%. Pod izgrađenošću građevinske parcele smatra se ortogonalna projekcija svih izgradnji na građevinskoj parceli koje ne predstavljaju uređenje okoliša. U površinu izgrađenosti računa se i projekcija krovnih vijenaca, balkona, terasa, lodža, nadstrešnica i sl.

– Nivelacione kote podova prizemlja za stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine moraju biti uvećane za minimalno 15,0 cm u odnosu na površinu koja je u funkciji pješačkog pristupa, a koja će se utvrditina osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu.

– Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju

posebno projektovati u skladu sa idejnim rješenjima u separatima koji su sastavni dio Plana.

– Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugrađivanje za potrebe svakog potrošača.

– Planirana namjena objekata utvrđena je u grafičkom prilogu broj 6. koji je sastavni dio Plana.

– Na planiranim građevinskim parcelama (za objekte do spratnosti P+6) moraju se obezbijediti minimum dvije etaže za poslovne sadržaje. Stanovanje se predlaže na višim etažama građevine.

– Poslovni prostori se ne mogu pretvarati u stambene.

– U stambeno-poslovnim objektima neophodno je poštovati odnos stanovanja i poslovnih sadržaja u

prosjeku 60% : 40% od ukupne BGP građevina.

– U granici Plana za planirani broj djece predškolskog uzrasta (od 0-6 godina) obezbijediti prostor veličine min. 530 m2 korisnog prostora u prizemljima planiranih objekata.

– Za planirani broj djece osnovno-školskog uzrasta (od 6-14 godina) obezbijediti školovanje u susjednim školama (u skladu sa aktom broj: 11-04-38-18804 od 01.08.2008. godine, izdatog od Ministarstva obrazovanja i nauke KS).

– Proporcionalno broju stanovnika po prostornim cjelinama,,A",,,B" i,,C", a u skladu sa normativima za

nivo mjesne zajednice i nivo rejonskog centra, potrebno je obezbijediti 1,87 m2 sadržaja društvene infrastrukture po 1 stanovniku.

– Objekti većeg volumena, podjelom u lamele, treba da prate ili sugerišu ritam uličnog fronta.

– U prizemljima novih objekata predvidjeti pasaže. Pasaži/prolazi mogu koristiti za potrebe otvaranja izloga i ulaza, reklama i vizuelnih komunikacija, a da svojim položajem ne smanjuju potrebnu širinu za interventni saobraćaj.

– Sve arhitektonske građevine moraju biti oblikovane i građene od savremenih materijala, koji nisu lako zapaljivi i nisu prenosioci požara.

– Podizanje ograda na planiranim građevinskim parcelama nije dozvoljeno, osim za individualne stambene objekte.

– Ograde mogu biti maksimalne visine 120 cm, transparentne u kombinaciji sa živom ogradom. Sve

ograde prema susjedima mogu biti neprozirne pod uslovom da ne prelaze visinu 120 cm i mora postojati njihova međusobna saglasnost.

– Tehnička dokumentacija i realizacija novih građevina mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena i posebnom geoinženjerskom elaboratu.

– Podrumi i sutereni se mogu realizirati kod izgradnje svih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda.

– S obzirom na veličine i oblike parcela i način njihovog korišćenja, obavezno je poštovati uslov da svaka parcela u okviru Plana, ima direktan pristup na saobraćajnicu ili na javnu površinu. Minimalna širina pristupnog puta je 4,5 m i ne može se koristiti za parkiranje vozila.

– Izgradnja građevina se može vršiti samo na prethodno uređenom građevinskom zemljištu. Osiguranjepriključaka novim građevinama ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postojeće infrastrukture.

– Javne površine (zelene površine, parkirališta, pločnici i sl.) ne mogu se zaposjesti drugim objektima i sadržajima.

– Prelazi preko ulica, prilazi građevinama, pasaži i druge pješačke površine moraju se projektovati i izvesti na način da ih mogu koristiti lica u invalidskim kolicima i invalidna lica otežanog kretanja, a u skladu sa članom 19. ove Odluke.

– Trafike, javni NJC-i, cvjećare, i sl. ne mogu se locirati najavnim površinama kao slobodno-stojeći objekti.Lociraju se u planiranim i postojećim objektima stalnog karaktera. Intervencije na postojećim objektima

Član 6.

Intervencije na postojećim objektima su naznačene u grafičkom prilogu broj 6. - Razmještaj, namjena i spratnost arhitektonskih objekata, i odnose se na:

– rekonstrukciju u okviru postojećeg horizontalnog gabarita sa nadogradnjom jedne etaže,

– rekonstrukciju u okviru postojećeg horizontalnog gabarita sa nadogradnjom više od jedne etaže, a u skladusa planiranim obimom izgradnje,

– rekonstrukciju u okviru postojećeg horizontalnog i vertikalnog gabarita, sanacija i redizajn fasada,

– na ostalim građevinama koje su zadržane, a nisu označene, moguća je sanacija, redizajn fasada i tekuće održavanje,

– na postojećim objektima koji su predviđeni za rušenje mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja,

– u zonama,,A" i,,B" postojeći objekti u novoplaniranim građevinskim parcelama mogu se rekonstruisati, nadograditi i dograditi do spratnosti P+3, ukoliko na vlasničkim parcelama postoje prostorne mogućnosti da se ostvare osnovni urbanistički uslovi (udaljenost od međe i susjednog objekta, pristup objektu, osunčanje, provjetravanje i sl.). Povećanje spratnosti do P+6 može se odobriti ukoliko vlasnici imaju potrebu i zajednički interes, odnosno kada se u granici naznačene objedinjene građevinske linije ostvari istovremena izgradnja objekata kao jedinstvene građevine (objekat identične arhitektonsko-oblikovne strukture i elemenata),

– na postojećim objektima koji se nalaze van utvrđene regulacione i građevinske linije može se dozvoliti proširenje samo unutar nove Planom utvrđene građevinske linije,

– objekat "Astra" evidentiranje zbog svoje arhitektonske i dokumentarne vrijednosti i na istom se mogu odobriti radovi (sanacije, rekonstrukcije i restauracije, dogradnje i redizajna fasade) prema projektu odobrenom od Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo (Saglasnost broj: NM-600/08 od 14.05.2008. godine),

– postojeći objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati, dograditi ili nadzidati, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora u kome se mogu obavljati samo djelatnosti koje ne ugrožavaju čovjekovu okolinu i stan dard života. Ovi zahvati mogu se odobriti ako ne pogoršavaju uvjete stanovanja u susjednim zgradama,

– nadziđivanje postojećih objekata može se dozvoliti pod uslovom da objekat, na kojem se vrši nadziđivanje, zadovoljava konstruktivno seizmičke uvjete,

– za objekte koji su dotrajali, kao i za devastirane objekte, može se vršiti zamjena građevinskog fonda, sa uvećanjem ili dislokacijom postojećeg gabarita, tako da ne pogoršava uvjete stanovanja u susjednim objektima.

Član 7.

Na planiranim građevinskim parcelama gdje postoji više suvlasničkih odnosa obaveza je da svi vlasnici imaju proporcionalnu zastupljenost u BGP-u novoplaniranog objekta prema BGP postojećih vlasničkih objekata, bez obzira da li se postojeći objekat nalazi u planiranoj građevinskoj parceli ili parceli planiranoj za druge namjene.

Uređenje javnih površina

Član 8.

Planirane javne površine uređuju se na sljedeći način:

– dozvoljava se postavljanje urbanog mobilijara: parkovske klupe, korpe za otpatke, satovi, element vode,informativni turistički panoi,

– primjena podnog popločanja u kompoziciji sa zelenilom.

Član 9.

Planirane javne površine na parcelama C44 i C45 uz VI transverzalu uređuju se na sljedeći način:

– uređene površine - trg-skver imaju karakter javnih površina,

– ne dozvoljava se ograđivanje niti postavljanje fizičkih barijera prema saobraćajnicama,

– ne dozvoljava se postavljanje reklamnih panoa (panoa u svrhu komercijalnog reklamiranja).

Uređenje građevinskog zemljišta

Član 10.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je to utvrđeno Planom, uz sljedeće uslove:

– Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog opremanja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa građevinskoj parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, neophodno izmještanje vodova komunalne infrastrukture;

– Izgradnja građevina ne može započeti prije nego što se uklone objekti predviđeni za rušenje. Izuzetno, može se odobriti korištenje ovih objekata za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem zgrade;

– Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.

Investitor može graditi objekte na parceli koja je u njegovom vlasništvu pod naprijed navedenim uslovima.

Uređene zelene površine

Član 11.

Obavezno je formiranje zelenih površina na minimalno 20% površine svake parcele.

Ovim Planom utvrđene su kategorije zelenila:

1. Linijski sistem zelenila - aleje uz primarne saobraćajnice

2. Linijski sistem zelenila - aleje uz sekundarne saobraćajnice

3. Zelenilo uz objekte stambeno-poslovne i poslovno-radne namjene

4. Blokovsko zelenilo - zelenilo između građevina

5. Gradski skver uz saobraćajnice

6. Višenamjenske zelene površine

Uslovi za izgradnju kategorija zelenila:

– Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja hortikulture i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, koji su sastavni dio Plana;

– Površine utvrđene kao neke od ovih kategorija ne mogu se koristiti za druge namjene, a niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari;

– U zonama zelenila se može odobriti izgradnja pješačkih staza i postavljanje klupa;

– Tehnički prijem arhitektonskih objekata podrazumijeva i izvedene radove na uređenju zelenih površina;

– Uz Bulevar Meše Selimovića aleju formirati kao "trijadu" primarnih stabala visine 20-25 m, a prostore

između njih popuniti stablima visine 5-10 m;

– Uz Sjevernu longitudinalu formirati jednorednu aleju sa stablima visine 20-25 m;

– Uz VI transverzalu i Ulicu Velikih drveta formirati aleje kao "dijade" sa stablima visine 10-15 m;

– Uz stambeno-poslovne objekte zelene površine izgraditi sa elementima sve tri vegetacione etaže i to: drveće, grmlje, trajnice i cvijeće. U sklopu ovih zelenih površina obezbijediti prateći mobilijar za potrebe poludnevnogodmora stanovnika;

– Gradske skverove oblikovati biološkom komponentom (travno-cvijetna komponenta i sprat drveća);

– Uz objekte društvene infrastrukture urediti slobodni dio parcele koristeći trajnice, grmlje i drveće sa pratećimmobilijarom i vodenim površinama;

– Višenamjenske zelene površine na park ing površinama, trgovima i pjacetama urediti sadnjom 10-godišnjim stablašicama visine 12-15 m.

Saobraćaj

Član 12.

Saobraćajne površine obrađene su u Separatu saobraćaja kao sastavnim dijelom Plana.

Investitor je dužan izgraditi park ing - garažna mjesta u zatvorenom (podzemne ili nadzemne etaže) ili na otvorenom parkiralištu u okviru građevinske parcele. Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene mora se odreditibroj park ing-garažnih mjesta i to na sljedeći način:

– za administraciju, jedno parking-garažno mjesto na 30m2 u odnosu na max. BGP objekta,

– za trgovinu (komercijalne djelatnosti), jedno park ing-garažno mjesto na 60 m2 u odnosu na max. BGPobjekta,

– za radno-poslovne građevine, jedno park ing mjesto na120 m2 po max. BGP,

– za stambenu izgradnju 1 stan -1,1 park ing mjesto.

Zaštita okoliša

Član 13.

U radno-poslovnom prostoru mogu se obavljati one djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih građevina i sadržaja. Građevine moraju biti izgrađene prema važećim propisima za djelatnost koja se u njima obavlja.

Član 14.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih građevina mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu datim u Geoinženjerskom elaboratu. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani od nadležne institucije i kao sastavni dio tehničkog prijema, a upotrebna dozvola ne može se izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.

Objekti privremenog karaktera

Član 15.

Izgradnja i postavljanje objekata privremenog karaktera može se odobriti samo za potrebe izgradnje arhitektonskih objekata, objekata komunalne infrastrukture i saobraćajnica, koji su u funkciji gradilišta unutar obuhvata ovog Plana i koji se moraju ukloniti nakon završetka radova, odnosno prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem arhitektonskih objekata. Uslovi za postavljanje reklamnih panoa

Član 16.

Zabati ili veće slobodne površine na fasadama svih objekatase mogu koristiti za postavljanje reklama, obavještenja, rasvjete, iluminacije, naziva firmi i sl. pod uslovom da se za ove potrebe izradi i usvoji projekat izgleda cjelokupnog fasadnog platna na koje se postavljaju navedeni elementi, te utvrdi da isti ne remete normalno odvijanje funkcije u i izvan građevine. Reklamni panoi ne mogu biti postavljeni u trokutu preglednosti raskršća, i u poziciji koja ometa ili čini nepreglednim elemente javnog informisanja i sl.

Uslovi za temeljenje i statički proračun objekata

Član 17.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti geološki nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8o MCS.

Mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima

Član 18.

U postupku donošenja odobrenja za građenje, odnosno u postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovane i izvedene prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i

normativima za otklawanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine

Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Mjere zaštite i spašavanja stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

Član 19.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbjeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje

skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Ostale odredbe

Član 20.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o provođenju Regulacionog plana "Alipašin Most VII" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 28/01).

Član 21.

Ova Odluka stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

Broj 01-02-809-1/11

31. maja 2011. godine

Sarajevo

Predsjedavajući Gradskog vijeća

Prim. dr. Željko Ler, s. r.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI