Nema stambenih štedionica: Bosanci i Hercegovci osuđeni na skupe kredite

Kupovina stana ili kuće na listi je prioriteta svakog mladog bračnog para, no zbog skupih stambenih kredita koji se trenutno nude na tržištu, za mnoge osnivanje vlastitog doma predstavlja samo san. U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji nijedna stambena štedionica, što je jedan od najsigurnijih vidova ulaganja koji ima za cilj rješavanje stambenog pitanja. Stambene štedionice prikupljaju štedne uloge štediša, te im iz prikupljenih fondova odobravaju stambene kredite uz najpovoljnije uvjete na tržištu kredita.

Nepostojanje ove vrste namjenske štednje banke u BiH pravdaju nedostatkom zakonskog okvira. "Stambena štednja je namjenska štednja sa državnim poticajnim sredstvima, namijenjena svima koji žele riješiti svoje stambeno pitanje. U našoj ponudi nemamo proizvod poput `stambene štednje` jer na državnom nivou ne postoje odgovarajuće regulative. Naime, proizvodi kao što je `stambena štednja` kreiraju se u saradnji sa državom kroz državna poticajna sredstva", naveli su za eKapiju iz Raiffeisen banci.

U UniCredit banci također smo dobili isto obrazloženje. "U cijeloj BiH ne postoji stambena štedionica, pa tako ni u UniCredit Bank. Bez obzira što interes banke postoji, iz razloga pravne prirode - ne postoji zakonski okvir koji bi to omogućio", saopćili su iz UniCredita, dodajući kako svojim klijentima nude bogatu paletu štednih uloga, kao i atraktivne stambene kredite za one koje žele da kupe ili urede svoj stambeni prostor.

Iako ne postoji odgovarajuća zakonska regulativa koja bi omogućila formiranje stambenih štedionica, zakon također ne zabranjuje bankama da pokrenu ovaj vid štednje, tvrdi Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. On naglašava da bi stambene štedionice uveliko pomogle građanima, pogotovo mladim ljudima, da lakše dođu do povoljnijih kredita.

"Smatram da je više problem motivacione prirode, nego što je to problem zakona. Među bankama i mikrokreditnim organizacijama jednostavno ne postoji ekonomski interes da se štedionice naprave, pošto se može puno bolje zaraditi ako se ide klasičnim kanalima", navodi Šain.

On objašnjava kako će pad prodaje stanova i kriza u građevinskom sektoru regulisati tržište, jer će kompanije biti prisiljene da što prije pretvore manje likvidnu robu u više likvidnu robu, odnosno stanove u novac. U tom slučaju, stambene štedionice se nameću kao logično rješenje.

"Prema nezvaničnim informacijama, trenutno na tržištu Federacije BiH postoji oko 13 hiljada stanova koji se nude, a koji nemaju kupaca, a još uvijek se ljubomorno čuvaju visoke cijene. Kratko, ne slijedi se jedno od osnovnih ekonomskih pravila da gdje je veća ponuda, a manja potražnja, cijene moraju padati", objašnjava Šain.

Formiranje stambenih štedionice povoljno bi utjecalo i na bolju demografsku sliku. Naime, poznato je da se mladi bračni parovi teško odlučuju na proširenje porodice prvenstveno zbog toga što teško dolaze do posla i stana. Prema riječiam profesora Šaina, u jednom dijelu Bosne i Hercegovine već je proglašena bijela kuga, a negativan prirodni priraštaj prijeti da postane ozbiljan problem u skorijoj budućnosti.

"Svaka uređena država koja misli o budućnosti svojih građana, a posebnu pažnju obraća na mlade i davanje različitih vrsta poticaja. Nažalost, kod nas je drugačije. Navodim primjer Stambenog fonda Grad Sarajeva koji je funkcionirao od 2000. do 2005. godine, koji je bio namijenjen mladim i prespektivnim ljudima, ali jednostavno vlast koja je došla nakon toga nije imala dovoljno sluha da nastavi sa Stambenim fondom koji je imao lijepe rezultate", zaključio je profesor Šain.

Pozitivan primjer iz Hrvatske

U susjednoj Hrvatskoj 01. januara 1998. godine stupio je na snagu Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje te je tako u ovoj zemlji stvorena pravna osnova za osnivanje stambenih štedionica.

Stambena se štednje odvija u dvije faze: faza štednje i faza kreditiranja. U fazi štednje država potiče građane na štednju dodjeljujući im novčana sredstva u obliku državnih poticajnih sredstava u visini 15 posto iznosa raspoložive stambene štednje u kalendarskoj godini (do maksimalno 5.000,00 kn). Na štedne uloge i poticaje štedionica uplaćuje kamatu.

Osim državnih poticajnih sredstava, fiksne kamatne stope jedna su od najvažnijih karakteristika koje stambenu štednju čine drugačijim od ostalih bankarskih proizvoda.

Ostale prednosti su mogućnost korištenja porezne olakšice za kredit stambene štednje, a kredit stambene štednje u najvećem broju slučajeva odobrava se bez žiranata.

Nermina Voloder