Kompanija Bingo kupila je većinski državni kapital u hotelu još 2015. godine, ali sudski i politički sporovi oko nekadašnje imovine Željezare Zenica i dalje izazivaju nove kontroverze.
Slučaj hotela Zenit u Neumu, jednog od najpoznatijih turističkih objekata na bh. obali, ni više od tri decenije nakon rata nije dobio konačan epilog. Iako je privatizacija završena, a sudovi donosili odluke o vlasništvu, posljednja dešavanja pokazuju da spor oko hotela i dalje traje, piše Hayat.ba.
Napetosti su ponovo izbile početkom jula kada je u Neumu trebalo biti održano zasjedanje Nadzornog odbora kompanije Zenit-BRO, koja upravlja hotelom. Sjednica, međutim, nije održana nakon okupljanja građana, čime je otvoreno novo poglavlje dugogodišnjeg spora.
Naime, novim vlasnicima (Bingo grupacija) je grupa nepoznatih ljudi spriječila da uđu u prostorije hotela.
Senad Džambić je prije nekoliko godina kupio hotel, a onda se vodio sudski spor, koji je okončan u korist Džambića.
Ipak, neko sprječava nove vlasnike da rade svoj posao, morao je reagovati i MUP HNK.
Prema podacima iz sudskog registra, približno 80 posto kapitala kompanije pripada tuzlanskoj kompaniji Bingo, dok oko 20 posto drži splitski Brodomerkur. Istovremeno, Općina Neum tvrdi da joj pripada pet posto vlasništva, iako je tokom revizije provedene 2014. godine odustala od tog potraživanja, što je kasnije konstatovano i u izvještaju federalnih revizora.
Historija hotela Zenit seže u osamdesete godine prošlog stoljeća. Kamen temeljac položen je 1985. godine, a reprezentativni hotel otvoren je 27. maja 1987. godine. Objekt je izgrađen sredstvima Željezare Zenica, koja je zemljište na kojem se nalazi kupila još 1955. godine.
Do početka rata u hotelu je radilo oko 300 zaposlenih, uglavnom iz Zenice. Nakon ratnih dešavanja uslijedile su promjene u vlasničkoj strukturi. Godine 1997. formirano je mješovito preduzeće HTP Zenit-BRO, čiji su osnivači bili UTP Hotel Zenit, Brodomerkur iz Splita i Općina Neum.
Željezara Zenica je u godinama koje su uslijedile pokretala niz sudskih postupaka pokušavajući vratiti svoju imovinu, ali su njeni zahtjevi odbijeni pred domaćim sudovima. Posljednja pravna mogućnost okončana je 2014. godine, kada je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbacio apelaciju iz formalnih razloga.
Nakon revizije vlasničkih odnosa koju su provele federalna i kantonalna agencija za privatizaciju utvrđeno je postojanje većinskog državnog kapitala u hotelu. Na javnom konkursu 2015. godine kompanija Bingo ponudila je 2,5 miliona maraka za kupovinu 79,73 posto državnog kapitala, uz obavezu dodatnog ulaganja od 30 miliona maraka i očuvanja postojećih radnih mjesta.
Posljednjih sedmica slučaj je ponovo dobio političku dimenziju nakon smjene direktora Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona Donka Jovića. Član Glavnog odbora Demokratske fronte Arman Zalihić ustvrdio je da je razlog smjene upravo slučaj hotela Zenit.
"Nakon višegodišnjih opstrukcija da se Bingo uknjiži na imovinu, sud je presudio u korist Binga koji je uplatio novac u budžet HNK. Kada je Jović naumio provesti zakon i napokon dovršiti privatizaciju, smijenjen je na hitnoj telefonskoj sjednic", izjavio je Zalihić za portal Mostarlive.
Slučaj hotela Zenit tako i dalje ostaje jedan od najdugotrajnijih sporova oko vrijedne imovine u Bosni i Hercegovini, u kojem se prepliću ratno naslijeđe, privatizacijski procesi, sudske odluke i politički interesi.
