Lokacija upitna: Kada će Sarajevo dobiti spomenik kralja Tvrtka I Kotromanića?

Najveći srednjovjekovni vladar Tvrtko I Kotromanić još nije dobio svoj spomenik u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Gradonačelnica Sarajeva predlaže lokacije - Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika ih odbija. Kada će i gdje će Tvrtkov spomenik konačno biti postavljen?!

Prije mjesec dana spomenik kralju Tvrtku završio je akademski kipar Stijepo Gavrić. Očekivao je, kao što je bilo predviđeno, da on u Sarajevu bude postavljen 25. novembra. Tvrtko je, smatra, simbol integracije i srednjovjekovne državnosti.

"Ja sam radeći cijelo ljeto, pet-šest mjeseci intenzivno jer sam se nadao da će biti postavljen. Radio sam po cijeli dan nije bilo ni subote ni nedjelje nekada je radni dan trajao 12 do 15 sati. Moram sam završiti jer sam uzeo na sebe tu odgovornost", kazao nam je akademski kipar Stijepo Gavrić.

Ipak, oni koji imaju odgovornost da odrede i odobre lokaciju nisu bili tako ažurni. Predloženo je nekoliko lokacija.

Prva lokacija gdje je trebao biti postavljen spomenik kralju Tvrtku je iza zgrade Predsjedništva BiH. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika odbila je ovaj prijedlog.

Drugi prijedlog bio je da spomenik treba postaviti ispred Parlamenta BiH. No, za kralja ni ovdje nije bilo mjesta.

Sada imamo posljednji prijedlog koji kaže da spomenik Tvrtku treba biti na ostrvu preko puta SCC-a. Postavlja se pitanje da li je mjesto kralju baš ovdje?

"Što da ne, ja sam za. Dobra je lokacija jer je tu i u blizini ulica Trvtka", "Pa mislim da bi bilo lijepo", "Nemam ništa protiv, zaslužio je čovjek", kazali su nam građani koje smo anketirali.

Konačnu riječ i ovog puta dat će Komisija. S druge strane, autor skulpture ima drugačije mišljenje:

"Ne može on završiti na trotoaru, za njega treba neko mnogo važno mjesto. Kao što je recimo ispred Parlamenta ili ispred Predsjedništva – tu je još bolje!", smatra akademski kipar Stijepo Gavrić.

Tu lokaciju Komisija nije razmatrala. U obrazloženju zašto Tvrtko ne može biti postavljen iza zgrade Predsjedništva stoji da je ključni razlog to što se radi o prostoru nacionalnog spomenika, a tu ne smije doći do “ugrožavanja vizuelnog identiteta”. Ispred Parlamenta BiH ne može jer je podnesena peticija za proglašenje tog prostora nacionalnim spomenikom.

"Ja neću odustati i tražit ću nove lokacije i tražiti dozvole za nove lokacije", navela je Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva.

Memoralizacija kralja Tvrtka počela je tek prije 30 godina. Isticanje pozitivnih historijskih ličnosti značajno je za, kažu historičari, svaku državu, ali se treba čuvati mitologizacije.

"Mislim da bi kada dođe do toga da se postavlja spomenik trebali i historičari da dođu do riječi koji će onda na umjeren i ujednačen ton uspjeti da prezentuju tekovine Tvrtkovog vremena i da govore o kulturi sjećanja i značaju koju bi Tvrtkova vladavina imala u današnjem vremenu", naveo je Nedim Rabić iz Instituta za historiju.

Spomenik, kaže autor, oslikava snažan karakter i autoritet kralja, uz podignutu ruku i otvorenu šaku vladara koja pozdravlja sve dobronamjerne i integriše ljude. A ljudi koji odlučuju za sada čvrste ruke – Tvrtko umjesto na adekvatnoj lokaciji čeka u livnici kod Orašja.