Međunarodni uredi Grada Beča od početka 2027. godine proširuju djelovanje na privredno povezivanje. Šta će to značiti za kompanije, istraživačke institucije i startup zajednicu u BiH, na kojim se oblastima planira raditi i kakvu osnovu za novu saradnju čine tri decenije povezivanja gradova, za Akta.ba govori Tijana Purgić, šefica Međunarodnog ureda Grada Beča u Sarajevu.
Održavanje tramvaja, organizacija reciklažnih dvorišta, upravljanje tekstilnim otpadom, zaštita podataka u javnom prevozu ili uređenje gradskih rijeka. Iza vijesti o susretima predstavnika Beča i Sarajeva nalaze se i ovakve teme, s kojima se gradske službe i javna preduzeća susreću u svakodnevnom radu.
Od početka naredne godine ta saradnja trebala bi dobiti dodatnu dimenziju: sistematičnije povezivanje privrede, istraživačkih institucija i startup zajednica.
Međunarodni uredi Grada Beča početkom 2027. proširuju rad na razvoj međunarodnih privrednih odnosa, izgradnju i održavanje poslovnih mreža te prepoznavanje mogućnosti za saradnju kompanija, institucija i drugih partnera. Za Ured u Sarajevu to znači nadogradnju odnosa koji se razvijaju već tri decenije.
Tijana Purgić, šefica Međunarodnog ureda Grada Beča u Sarajevu, u razgovoru za Akta.ba objašnjava da postojeća institucionalna saradnja ostaje osnova rada, dok će novi segment otvoriti prostor za snažnije poslovno povezivanje.
"U planu je da se povežu bečka i sarajevska privreda, istraživačke institucije, startup zajednice i uopšte da se ovi ekosistemi približe na način da im se olakša međusobno poslovanje", kaže Purgić.
Iako se ured nalazi u Sarajevu, buduće aktivnosti bit će relevantne i za zainteresovane kompanije i druge aktere iz Bosne i Hercegovine.
Šta novi pravac saradnje donosi kompanijama?
Važan partner u razvoju privredne saradnje bit će Bečka privredna agencija, odnosno Vienna Business Agency. Ona će učestvovati u usmjeravanju aktivnosti i biti partner zainteresovanim akterima iz BiH u Beču.
Među oblastima koje Purgić izdvaja kao značajne za buduće povezivanje su prirodne nauke, medicina i zdravstvo, kreativne industrije te digitalne tehnologije.
"Uz kompanije, u tom procesu mjesto imaju i istraživački centri, fakulteti i startup zajednice. Takav pristup otvara mogućnost da se poslovni kontakti razvijaju kroz širu saradnju privrede, nauke i institucija. Prepoznavanje odgovarajućih partnera i njihovih interesa trebalo bi biti jedan od prvih zadataka novog segmenta rada. Predviđen je i angažman osobe zadužene za privredu, koja će unutar ureda raditi na ovim poslovima. Početak proširenog djelovanja planiran je za 1. januar 2027. godine, ali konkretne aktivnosti i sektorski prioriteti tek trebaju biti razrađeni", kazala je Purgić.
Za privrednike je zato važno razlikovati najavu novog pravca rada od otvorenog poziva za prijave. U trenutku razgovora još nisu bili definisani posebni uslovi uključivanja kompanija niti raspored budućih događaja.
Tim Međunarodnog ureda Grada Beča u Sarajevu/WH International Services
Purgić očekuje da će aktivnosti biti ciljane, u skladu s prioritetima koji budu dogovoreni s Bečkom privrednom agencijom. To bi trebalo omogućiti da se za određene teme okupe relevantne kompanije, stručnjaci i institucije, a zatim procijeni postoji li interes za zajedničko poslovanje.
Proširenje rada ureda za nju je i pokazatelj da Beč prepoznaje potencijal partnerskih sredina.
"To vidimo kao potvrdu potencijala regije i odnosa koje smo razvijali tokom protekle tri decenije", ističe Purgić.
Jedan od zadataka bit će i približavanje Beča kao mjesta za poslovanje, istraživanje i razvoj. Uz njegovu kulturnu i turističku prepoznatljivost, u prvi plan sve više dolaze inovacije, tehnologija i mogućnosti za razvoj kompanija.
Purgić pojašnjava da će se novi privredni angažman ureda razvijati u koordinaciji s Trgovinskim odjelom Ambasade Austrije, s kojim već postoji dobra saradnja i koji je upoznat s najavljenim proširenjem aktivnosti.
"Ured Grada Beča razvijat će povezivanje u oblastima važnim za Beč kao privredni, istraživački i inovacijski centar. Među njima su prirodne nauke, medicina i zdravstvo, kreativne industrije i digitalne tehnologije. Uz kompanije, taj pristup obuhvata i fakultete, istraživačke institucije i startup zajednice. Postojeća institucionalna mreža pritom treba poslužiti kao osnova za prepoznavanje zajedničkih interesa i razvoj novih poslovnih veza, uz podršku Bečke privredne agencije", pojasnila je ona.
30 godina odnosa kao osnova za novo povezivanje
Novi privredni segment dolazi u godini u kojoj su Međunarodni uredi Grada Beča obilježili 30 godina rada. Godišnjica je svečano obilježena 19. oktobra u Gradskom muzeju u Beču, uz predstavnike gradske vlasti, međunarodne partnere i saradnike. Mreža je uspostavljena 1996. godine, nakon ulaska Austrije u Evropsku uniju, s ciljem prenošenja informacija i izgradnje odnosa s gradovima i regijama u okruženju. Sarajevo je od početka bilo dio tog povezivanja.
Danas mreža obuhvata urede u Beogradu, Berlinu, Budimpešti, Krakovu, Ljubljani, Pragu, Sarajevu, Sofiji i Zagrebu, dok se saradnja s Bratislavom odvija putem centralnog ureda u Beču. Otvaranje ureda u Rigi planirano je za 2027. godinu.
Purgić kaže da se tokom tog perioda mijenjao i karakter saradnje sa Sarajevom. Početni fokus bio je na podršci u obnovi (Vijećnica, vatrogasna vozila, tramvaji) i razvoju,a odnosi su se razvijali prema aktivnijoj razmjeni znanja i iskustava.
Posebno u posljednjih nekoliko primjećuje veću inicijativu sarajevskih partnera. Upiti dolaze iz javnih preduzeća, ministarstava i drugih institucija koje žele saznati kako su određena pitanja uređena u Beču i šta iz tih iskustava može koristiti njihovom radu.
"Ideje i prijedlozi za saradnju dolaze iz oba grada", navodi Purgić.
Važno mjesto u toj mreži imaju i naučne ustanove. U razgovore o školskim kuhinjama uključuju se stručnjaci iz oblasti poljoprivrede i prehrane, dok se kod tema grijanja, uz komunalna preduzeća, uključuju i predstavnici mašinske struke.
"Takvi kontakti mogu biti korisna osnova za buduću privrednu saradnju, posebno tamo gdje razvoj novih rješenja zahtijeva zajednički rad kompanija, istraživača i javnog sektora", kaže ona.
Purgić pritom pojašnjava i ulogu samog ureda: Međunarodni uredi Grada Beča nemaju razvojne budžete za finansiranje lokalnih projekata. Njihov zadatak je da povežu odgovarajuće ljude, stručne službe i institucije te omoguće pristup iskustvima koja partnerima mogu pomoći u daljem radu.
"Naša mreža je tu da spoji ljude, spoji stručnjake, spoji uprave i službe", objašnjava.
Zbog toga je za ocjenu konačnih rezultata pojedinih aktivnosti potrebno čuti i institucije koje su nakon razmjene znanja odgovorne za odluke i njihovu primjenu.
Od tekstilnog otpada do održavanja tramvaja
Jedan od primjera saradnje odnosi se na organizaciju reciklažnih dvorišta. Sarajevsko komunalno preduzeće RAD tražilo je iskustva o tome kako ih bolje organizovati i podstaći građane da ih više koriste.
Ured je omogućio stručnu razmjenu i pristup bečkim iskustvima, dok su dalji koraci u nadležnosti lokalnih aktera. Posebno zanimljiva tema za privredu je tekstilni otpad. Purgić navodi da su Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA i KJKP RAD pokrenuli razgovore o tom pitanju, uz uključivanje kolega iz Beča i predstavnika privrednih komora.
Riječ je o oblasti u kojoj se susreću komunalni sistem i privatni sektor. Način prikupljanja i postupanja s tekstilnim otpadom tiče se i kompanija, zbog čega razmjena iskustava može biti korisna za razumijevanje njihovih obaveza i mogućih rješenja.
Saradnja postoji i u javnom prevozu. Bečko preduzeće Wiener Linien ugostilo je tehničko osoblje GRAS-a, koje je imalo priliku upoznati se s praksama održavanja starijih tramvaja i pojedinih dijelova infrastrukture.
Posjeta delegacije GRAS-a preduzeću Wiener Linien/WH International Services
"Takve razmjene često ostaju izvan šire pažnje javnosti, iako se odnose na vrlo konkretna pitanja rada javnih službi", navodi naša sagovornica.
U razgovoru je najavljena i razmjena o zaštiti ličnih podataka u javnom prevozu, posebno u vezi s videonadzorom i aplikacijama za korisnike. Digitalizacija tako otvara i pitanja koja se ne vide pri prvom korištenju neke usluge: ko ima pristup podacima, kako se oni obrađuju i kako organizovati sistem koji istovremeno služi korisnicima i štiti njihovu privatnost.
Među temama saradnje su i cyber igurnost, digitalne javne usluge te odgovorna primjena vještačke inteligencije u javnoj upravi.
Purgić u tom kontekstu izdvaja digitalni humanizam, odnosno potrebu da tehnološki razvoj prati razmišljanje o njegovom utjecaju na ljude i društvo. Sarajevo je učestvovalo i u razmjenama posvećenim toj temi, a ona očekuje nastavak saradnje.
Gradovi uče jedni od drugih
Purgić napominje da se razmjena znanja odvija u oba smjera. Beč također traži iskustva partnerskih gradova o problemima s kojima se suočava.
"Među aktuelnim pitanjima je kratkoročno iznajmljivanje stanova putem digitalnih platformi i njegov utjecaj na stambeni prostor. To je tema koja povezuje brojne evropske gradove, iako se njihovi propisi, nadležnosti i mogućnosti djelovanja razlikuju. Dvosmjernost saradnje pokazala se i tokom radionice posvećene Miljacki, koju je inicirao Grad Sarajevo. Bečki stručnjaci predstavili su iskustva uređenja i renaturacije gradskih vodotoka, dok su razgovori obuhvatili i otpadne vode i zaštitu od poplava. Sarajevskim učesnicima bila su posebno važna iskustva u postupanju s otpadnim vodama, a bečkim kolegama zanimljiva su bila i pitanja zaštite od poplava. Takvi susreti omogućavaju da svaki grad predstavi vlastite izazove i čuje drugačiju perspektivu", navodi ona.
Saradnja se proteže i na obrazovanje. Učenici Prve gimnazije tokom studijske posjete Beču susreli su se s vršnjacima u jednoj bečkoj gimnaziji, dok su studenti Ekonomskog fakulteta upoznavali organizaciju komunalne privrede i razvoj gradskih prostora.
Za Purgić je upravo raznovrsnost tih kontakata važan dio vrijednosti mreže: od tehničkog osoblja javnih preduzeća i stručnjaka u upravi do profesora, studenata i učenika.
Od 2027. toj mreži trebali bi se sistematičnije pridružiti i privredni akteri. Za kompanije iz BiH naredni korak bit će konkretnije informacije o temama, načinima uključivanja i partnerima s kojima mogu razvijati saradnju.
Najavljeno proširenje rada sarajevskog ureda zato je značajno kao otvaranje dodatnog kanala za poslovno povezivanje. Njegov dalji razvoj pokazat će kako se postojeći institucionalni kontakti mogu pretvoriti u nove odnose između kompanija, istraživačkih centara i startup zajednica u Sarajevu i Beču.
