Svaki peti stanovnik FBiH stariji od 65: Kako će sistem odgovoriti na starenje?

Gotovo svaki peti stanovnik Federacije Bosne i Hercegovine stariji je od 65 godina, dok osobe iznad 60 godina čine 23,5 posto stanovništva BiH. Demografsko starenje tako sve više nameće potrebu za razvojem održivih oblika podrške i širenjem usluga koje starijim osobama omogućavaju zdraviji, aktivniji i samostalniji život.

O ovom izazovu razgovarano je danas u Sarajevu na konferenciji "Zdravo starenje - modeli u zajednici: Od dobre prakse do održivog modela u lokalnim zajednicama", organiziranoj povodom Međunarodnog dana starijih osoba i 15 godina od otvaranja prvog Centra za zdravo starenje.

BiH je demografski staro društvo

Ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak ukazala je na potrebu daljnjeg unapređenja sistema podrške starijim osobama, napominjući da se s posljedicama starenja stanovništva suočavaju i brojne druge zemlje.

Međunarodne organizacije, među kojima su Ujedinjene nacije i Svjetska zdravstvena organizacija, kontinuirano pozivaju na prilagođavanje društva ovim demografskim promjenama. To, između ostalog, uključuje reforme tržišta rada, penzionih fondova i zdravstvenih sistema, stvaranje poticajnog okruženja te borbu protiv diskriminacije i predrasuda prema starijim osobama.

Govoreći o Međunarodnom danu starijih osoba, Bošnjak je navela da bi ovaj datum trebao biti prilika za razmišljanje o tome kakvo društvo želimo graditi i na koji ga način prilagoditi činjenici da je životni vijek značajno produžen.

"Moramo imati u vidu da je BiH društvo koje je demografski staro", istaknula je Bošnjak, navodeći da je 23,5 posto stanovništva BiH starije od 60 godina.

Dva miliona KM za projekat "Gerontodomaćice"

Na podatak da je gotovo svaki peti stanovnik Federacije BiH stariji od 65 godina ukazao je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić. Kako je naveo, takva demografska slika zahtijeva kontinuirani razvoj politika i usluga namijenjenih ovoj populaciji.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike već provodi projekte čiji je cilj omogućiti zdravije, aktivnije i samostalnije starenje. Među njima je projekat "Gerontodomaćice", za koji su ove godine osigurana dva miliona KM.

"Želimo da starije osobe potrebnu pomoć dobiju u svom domu, odnosno da im gerontodomaćice budu na usluzi", kazao je Delić.

Osim usluga koje se pružaju u domovima korisnika, Ministarstvo podržava i ustanove koje se bave zdravim i aktivnim starenjem. Delić je ukazao i na značaj razmjene iskustava s organizacijama koje već imaju praksu u razvoju takvih usluga, među kojima je Udruženje Partnerstvo za javno zdravlje.

Cilj je, kako je istaknuto, unaprijediti podršku koju starije osobe mogu dobiti u vlastitom domu, ali i razvijati ustanove u kojima mogu kvalitetno, aktivno i samostalno provoditi stariju životnu dob.

Delić je ukazao i na rast broja centara za zdravo starenje, koji se uglavnom otvaraju kroz privatni sektor, te podsjetio na ustanovu u Ljubuškom koja brine o starijim i nemoćnim osobama.

Potreba za dodatnim kapacitetima je velika, ali prioritet ostaje pružanje podrške starijim osobama u njihovim domovima. Projekat "Gerontodomaćice", osim toga, ima i komponentu zapošljavanja žena koje se duže nalaze na evidencijama službi za zapošljavanje.

"Projektom istovremeno rješavamo i neka druga društvena pitanja, jer ženama koje su godinama na evidencijama službi za zapošljavanje nakon certificiranja omogućavamo zaposlenje, a one potom pružaju usluge starijim osobama u svojim lokalnim zajednicama", rekao je Delić.

U Kantonu Sarajevo djeluje 15 centara

Da interes za ovakvim uslugama postoji i izvan Sarajeva potvrdila je izvršna direktorica Udruženja Partnerstvo za javno zdravlje i organizatorica konferencije Sejdefa Bašić-Hadžiavdić. Prema njenim riječima, organizaciji se svakodnevno javljaju građani iz različitih dijelova BiH koji žele centre za zdravo starenje i u svojim lokalnim zajednicama.

Najrazvijeniju mrežu trenutno ima Kanton Sarajevo, gdje djeluje 15 centara, dok u drugim sredinama slični programi još nisu razvijeni u istoj mjeri.

Bašić-Hadžiavdić ukazala je i na širi značaj aktivnog starenja. Starije osobe koje duže ostaju zdrave i uključene u društvo, kako je navela, mogu značajno doprinositi svojim zajednicama. Kao primjer spomenula je poplave u BiH, tokom kojih su se pripadnici treće životne dobi među prvima stavili na raspolaganje lokalnim zajednicama.

"To znači imati stariju populaciju koja nije slučajni prolaznik u društvu, već aktivni sudionik", kazala je Bašić-Hadžiavdić.

Pozvala je općine, gradove, gradonačelnike i načelnike da razvijaju programe zdravog i aktivnog starenja, posebno imajući u vidu demografske trendove koji ukazuju na povećanje broja osoba treće životne dobi i mogućnost da postojeći kapaciteti u budućnosti ne budu dovoljni.

Potreba za daljnjim razvojem centara

Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić ocijenio je da centre za zdravo starenje treba dodatno razvijati i prilagođavati savremenim životnim trendovima, navodeći da su osobe treće životne dobi svojim radom i doprinosom zadužile društvo.

Podržao je inicijative kojima se unapređuje njihov položaj te naglasio da odgovornost za brigu o starijim osobama prvenstveno imaju institucije i nosioci javnih funkcija.

Prema njegovim riječima, Grad Sarajevo namjerava nastaviti pružati podršku građanima treće životne dobi, kako kroz institucionalne mjere, tako i kroz saradnju i zajedničko djelovanje sa starijim sugrađanima.

Konferenciju organiziraju Udruženje "Partnerstvo za javno zdravlje", Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u BiH, u saradnji s Evropskim udruženjem profesora emeritusa, uz podršku Ministarstva za rad, socijalna pitanja, zdravlje, njegu i zaštitu potrošača Republike Austrije.

U središtu skupa su dugoročna održivost centara za zdravo starenje i mogućnosti da ovaj model bude proširen na lokalne zajednice širom BiH. Među temama su i prevencija, zdravlje i aktivan život starijih osoba te uloga lokalnih vlasti, zdravstvenih službi i međugeneracijske saradnje u razvoju podrške u zajednici.