Mostar protiv klimatskih promjena: Gradit će se solari, nabavljati električna vozila

Grad Mostar u proteklom je razdoblju potpisao niz dokumenata i pristupio brojnim inicijativama vezanim za energetsku tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena.

Među ostalim, Gradsko vijeće Mostara nedavno je usvojilo Akcijski plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) za razdoblje do 2030. godine.

Mostar se tako pridružio globalnoj inicijativu kojoj je do sada pristupilo više od 15.000 gradova i općina širom svijeta.

Energijski menadžer koordinator Grada Mostara Darko Knezović u razgovoru za Fenu kazao je kako je SECAP-om planiran niz mjera, poput izgradnje solarnih postrojenja na krovovima javnih objekata, nabavka električnih autobusa za javni gradski prijevoz te modernizacija javne rasvjete.

On je podsjetio da je Grad Mostar već pokrenuo proceduru pribavljanja potrebnih dozvola za izgradnju prvog solarnog postrojenja koje će biti u vlasništvu Grada.

"Javno komunalno poduzeće bit će nositelj tog projekta. Gradsko vijeće Mostara prošle je godine usvojilo izmjene prostornog plana i definirano je 55 lokacija za solarne i vjetroelektrane u Mostaru, a jedna od njih je Polog gdje bi trebalo biti instalirana solarna elektrana snage 12 x 5 megavata. Radi se o investiciji od oko 55 milijuna eura. To je značajan iznos i ići će se u javno-privatno partnerstvo. Grad je već krenuo u tom smjeru i mislim da će vrlo brzo biti raspisan javni poziv", kazao je Knezović.

Također se planira instaliranje solarnih elektrana za samopotrošnju na zgradama javnih objekata, tamo gdje je to tehnički izvedivo.

U okviru projekta SolarCet prije nekoliko dana potpisani su ugovori s građanima kojima će Grad Mostar sufinancirati ugradnju solarnih sistema za vlastite potrebe na objekte individualnog stanovanja.

Značajne promjene u oblasti „građanske energije“, dodao je Knezović, očekuje se po usvajanju novih zakonskih rješenja koja se odnose na energetski sektor, a koja su u parlamentarnoj proceduri.

Knezović je istaknuo kako je krajnji cilj omogućiti građanima da ne budu samo potrošači već i proizvođači električne energije.

"Prema važećim zakonima da biste napravili bilo kakvo energetsko postrojenja na svom objektu morate imati građevinsku dozvolu i morate se registrirati kao proizvođač električne energije bez obzir o kojoj se snazi radi. Novi zakon znatno će pojednostaviti tu proceduru i omogućit će privatnim osobama da proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, a višak će moći plasirati u mrežu", kazao je Knezović.

Električna vozila i javni prijevoz

Grad u planu ima i modernizaciju gradskog javnog prijevoza što podrazumijeva nabavku električnih autobusa, kao i digitalizaciju autobusnih stajališta.

"Već su nabavljena nova stajališta s digitalnim displejima na kojima će biti prikazano kada dolazi autobus, na koju lokaciju ide i sve to bi trebalo povećati korištenje javnog prometa, smanjiti korištenje osobnih vozila i samim time dovesti do smanjenja emisija CO2", kazao je Knezović.

U bližoj budućnosti gradska poduzeća trebala bi početi koristiti električne automobile, a jedna od poticajnih mjera bit će i sufinanciranje kupnje električnih vozila za građane.

"Kako bismo potaknuli kupovinu i korištenje električnih vozila bit će potrebno raditi na proširenju mreže punionica. Ta je mreža trenutno dosta skromna u našoj zemlji, jer na cestama nema veliki broj električnih automobila, a njih nema jer im cijena dosta visoka i jer nam je infrastruktura nerazvijena. To je začaran krug, ali svakako ćemo se time baviti u budućnosti", istaknuo je Knezović.

Problemi s javnom rasvjetom

Prvi koraci na modernizaciji javne rasvjete napravljeni su još prije četiri-pet godina, a ovih dana ide se u postavljanje novih 1.200 led rasvjetnih tijela u pojedinim dijelovima grada. Radi se o zajedničkom projektu koji Grad Mostar provodi u suradnji s UNDP-om, a njegova je vrijednost oko 700.000 maraka.

Knezović je podsjetio da je 2019. godine postavljena nova javna rasvjeta na Aveniji kralja Tomislava, Bulevaru i u dijelu naselja Bijeli brijeg. U tim gradskim zonama ostvareno je oko 50 posto uštede na troškovima električne energije, međutim problem je ustanovljen na dijelu Avenije, gdje nova rasvjeta ne osigurava adekvatnu vidljivost.

"Upoznati smo s problemom na Aveniji i u Ulici Stjepana Radića. Treba reći da je zamjena svjetiljki rađena u okviru IPA projekta iz 2016. godine kada su na terenu bili potpuno drukčiji uvjeti. Prije svega, problem je u gustom raslinju i već je poslan nalog komunalnim poduzećima da rade na potkresivanju zelenila oko rasvjetnih tijela. Ako to ne pomogne onda ćemo ići na sljedeći korak. Naravno, uvijek se može postaviti jača žarulja, ali nije rješenje da u noćnim satima imamo vidljivost kao po danu zbog stanara obližnjih zgrada", kazao je Knezović.

Na kraju razgovora Knezović je istaknuo kako gradovi kao sustavi konzumiraju dvije trećine energije što generira više od 75 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, koji su glavni uzročnik zagrijavanja i klimatskih promjena.

Iz svega toga proizlazi da su gradovi ključni akteri koji moraju biti predvodnici u aktivnom poticanju i omogućavanju promjena, dodao je energijski menadžer koordinator Grada Mostara Darko Knezović.