Dvorana u Zavidovićima propada, pravne zavrzlame vlasti koče proces obnove

Zavidovići su grad, koji je dao veliki broj istaknutih sportaša BiH i bivše Jugoslavije. Ne postoji tako mali grad na Balkanu, a da je dao sportaše poput Safeta Sušića, Jasmina Mrkonje, Đorđa Lavrnića, Milenke Lukić, Edina Bašića, Adnana Šabanovića i mnoge druge. Danas, teren kojim su kročili brojni velikani bh. sporta doveden je do ivice propasti.

Zavidovići imaju osvajače dvije zlatne medalje na velikim svjetskim takmičenjima: Đorđa Lavrnića sa Olimpijskih igara u Njemačkoj 1972 i Jasmina Mrkonju sa Svjetskog prvenstva 1986. u Švicarskoj.

Zavidovići, a posebno RK Krivaja, je u poslijeratnom periodu dao 18 A reprezentativaca BiH i dva selektora muške i jednog selektora ženske A reprezentacije BiH. Svi oni, kao i nove generacije koje dolaze, imaju isto mišljenje, a to je da Zavidovići imaju veliki problem sa sportskom dvoranom koja je u vlasništvu Ministarstav obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona.

U poslijeratnom periodu o uslovima u dvorani u Zavidovićima se priča u negativnom kontekstu, a jedan od onih koji se bori za rješavanje problema je Haris Galijašević, rođeni Zavidovićanin, sportski radnik i član Upravnog odbora Rukometnog saveza BiH Haris Galijašević.

"Grad je odmah nakon rata istu dao na upravljanje RK Krivaja, pa nakon toga i ŽRK Krivaja da bi se došlo do saznanja da je to objekat u vlasništvu Druge osnovne škole tj. Zeničko-dobojskog kantona. Klubovi koji su upravljali njome su u pojedinim fazama dobro upravljali istom ali zbog nedostatka novca klubovi nisu mogli ulagati velika financijska sredstva za renoviranje ključnih stvari. Grad Zavidovići je tu bio po strani predavši klubovima na upravljanje dvoranu, da bi došli do situacije da se u ZK Ured upiše kao vlasnik Druga osnovna škola Zavidovići tj. Zeničko-dobojski kanton. Sada imamo situaciju da Druga osnovna škola je vlasnik, a da ugovorom između pomenute škole i Grada Zavidovića dvoranom upravlja Gradska uprava Zavidovići.", ističe Galijašević.

Sa imovinskim i pravnim zavrzlamama oko vlasništva, pa samim tim i odgovornosti prema sportskoj dvorani koja je izrodila brojne vrhunske sportiste, potrebno ulaganje u obnavljanje dvorane je izostalo. Grad Zavidovići, doduše, uložio je značajna sredstva otkako upravlja dvoranom: renovirana je stolarija, renovirana je fasada, kupljena nova peć i radijatori za grijanje, renovirana je rasvjeta i td., dok je kanton uložio u renoviranje krova i kupovinu golova. No, to je samo dio troškova koji su apsolutno neophodni kako bi sportski kolektivi mogli imati dobre uslove za rad.

RK Krivaja

"Dvorana je već dotrajala i ostarila, te u istu se moraju uložiti značajnija sredstva. Dvorana sad ima veliki problem sa podlogom koja nije mijenjana od 1973. godine, što je nevjerojatno, treba se napraviti nova kotlovnica, kupiti novi koševi, renovirati sva kupatila i ulaz u dvoranu, kupiti novi semafor i td.. Sada dolazimo do situacije koja je, ja mislim, jedinstvena u svijetu, a to je da Grad Zavidovići neće više ulagati u dvoranu jer nije njihovo vlasništvo, a u isto vrijeme Druga osnovna škola neće da preuzme upravljanje dvoranom jer nema finansijskih sredstava za to. Pored toga dolazimo do činjenice da grad Zavidovići traži od Kantona da mu se prepiše dvorana, a da Kanton radi pravnih stvari to ne može da uradi. Ako ovaj primjer postoji bilo gdje u našoj državi i šire volio bih da mi neko to kaže, jer ja mislim da se ovo jedino dešava u Zavidovićima u Zeničko-dobojskom kantonu.", tvrdi Galijašević.

Galijašević je lično učestvovao i inicirao sastanke sa premijerom i ministrima u Vladi Zeničko-dobojskog kantona. Ispred RK Krivaja napravio je, kaže, bez ikakve naknade, projekate za podlogu, koševe i semafor i iste proslijedio u kanton kao molbu za njihovu realizaciju. Do danas je dobio samo obećanja, ali ne i službeni odgovor.

"Na utakmice RK Krivaja dolaze svi političari Zeničko-dobojskog kantona i svi su se mogli uvjeriti u kakvom se stanju nalazi pomenuta dvorana. Sada ja pitam njih da li su to djeca Zavidovića, sportaši i sportašice zaslužili onakve uslove. Pa kroz tu dvoranu dnevno prođe preko 500 dječaka i djevojčica kroz nastavu u osnovnoj školi i treninge sportskih kolektiva. Zeničko-dobojski kanton tj. resorno ministarstvo mora uložiti financijska sredstva u njihov objekat i odmah uraditi podlogu, kotlovnicu, nova kupatila, kupiti novi semafor i koševe. To bi za početak bilo optimalno da se može izvoditi nastava i odigravati utakmice sportskih kolektiva.", kaže Galijašević.

Ovaj istaknuti sportski radnik uputio je apel vlastima u ZDK da ne dozvole da učenici i sportisti koriste podlogu koja je stara skoro 50 godina, te da se klubovima i sportistima u Zavidovićima omoguće jednaki uslovi za razvoj sporta kao i u drugim centrima u Bosni i Hercegovini.