Protiv gradnje fabrike u vlasništvu porodice hrvatskog šefa diplomatije pokrenuta peticija

Više od deceniju staru najavu o milionskom ulaganju u tvornicu za zbrinjavanje životinjskog otpada u centralnoj Bosni, iz zaborava je otrgnuo zahtjev investitora za obnavljanje dozvola.

U Kaknju, rudarsko-industrijskom gradiću, priča o tvornici za životinjski otpad bila je gotovo zaboravljena zbog desetogodišnjeg zastoja u izgradnji.

No, Elvedin Alajbegović, predsjednik mjesne zajednice Donji Kakanj, kaže da je proces obnavljanja dozvola probudio strah od dodatnog zagađenja okoliša, u gradu poznatom po rudniku uglja, termoelektrani i tvornici cementa.

Njegova kuća nalazi se u naselju, smještenom u blizini planiranog gradilišta, i kaže da tom mjestu nisu potrebni novi izvori zagađenja.

"Nećemo dozvoliti izgradnju. Ne treba nam nijedna više fabrika, taman da parfem proizvodi, jer nemamo povjerenja ni u vlast, niti investitore", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Izgradnja tvornice najavljena je 2014., nakon što je novootvorena firma "Bioorganika", sa sjedištem u Kaknju, dobila podršku općinske vlasti, a potom i dozvole za izgradnju.

Njen osnivač je kompanija za preradu životinjskog otpada iz Zagreba "Agroproteinka", koja je u većinskom vlasništvu porodice Gordana Grlića Radmana, ministra vanjskih poslova Hrvatske.

No, betonirana parcela uz potok, koji se ulijeva u rijeku Bosnu, danas je jedini trag radova u Kaknju.

Investitor tvrdi da su izgradnja i ulaganje oko 15 miliona eura, te otvaranje stotinjak radnih mjesta, zaustavljeni zbog neusvajanja neophodnih propisa na državnom nivou.

Također, ističu da je na toj lokaciji planirano neškodljivo zbrinjavanje životinjskog otpada koji je obaveza BiH na putu prema integraciji u Evropskoj uniji.

OBNOVE DOZVOLA?

Kompanija "Bioorganika" registrirana je u BiH od 2013., kao firma za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, među ostalim, za proizvodnju koštanog brašna i hrane za životinje.

Do danas nema nijednog zaposlenog, a u poslovnom registru kao sjedište joj je naveden restoran "Kameni dvorac", u blizini Kaknja.

Direktor Stjepan Ledić nije odgovarao na pozive RSE za razgovor o zastoju izgradnji i protivljenju mještana.

U oktobru prošle godine, "Bioorganika" uputila je Ministarstvu okoliša Federacije BiH zahtjev za obnavljanje okolinske dozvole.

Tumačeći to kao ponovno "oživljavanje" priče o izgradnji, grupa aktivista i mještana Kaknja je odgovorila s peticijom protiv izgradnje, koju je potpisalo više od 2.140 građana.

"To ja zovem opasnošću, a ne projektom za mjesno stanovništvo. Nalazi se blizu rijeke Bosne. Kažu 200 metara udaljene kuće, a to je jako blizu, u samoj avliji", kaže Alajbegović.

Tvrdi da mještani od početka nisu bili dovoljno informirani niti uključeni u proces odlučivanja, te da je javna rasprava održana tek formalno, u zatvorenom krugu.

Prije odluke o tome da li će produžiti okolinsku dozvolu, Ministarstvo okoliša Federacije BiH dalo je mogućnost lokalnoj zajednici da se izjasni do 31. januara.

Do tada bi se Općinsko vijeće Kaknja trebalo dati stav o ovom projektu.

Iz federalnog Ministarstva za RSE navode da su zatražili inspekcijsku provjeru rješenja o građenju i o vodnoj saglasnosti.

ŠTA KAŽU INVESTITORI?

Kompanija "Agropoteinka", sa sjedištem u blizini Zagreba, srž problema vidi "krivoj interpretaciji".

Ističu da u "novoj tvornici u Kaknju neće biti spaljivanja animalnog otpada" ni novih opasnih dimnjaka.

Rad će se zasnivati, kako ističu, na strogom poštivanju zakonskih propisa EU o zaštiti okoline.

Izgradnja je, kako kažu, zaustavljena, jer nije ispunjen ključni uvjet, odnosno donošenje zakona o koncesiji za poslove prikupljanja i prerade nusproizvoda životinjskog porijekla na području BiH.

"Interes je ekološki, jer sve ono što završava po rijekama, potocima, šumama, sada bi završavalo u pogonu i termički se obrađivalo", navode među ostalim.

"Agroproteinka" jedina je kompanija u Hrvatskoj koja se bavi prikupljanjem uginulih životinja u toj zemlji, u kojoj je ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman 20-postotni suvlasnik. Također, približan postotak vlasništva imaju njegovi brat i sestra.

Spominjana je 2023. u aferi kada je Povjerenstvo za sukob interesa novčano kaznilo Grlića Radmana, nakon što je otkriveno da u imovinsku karticu nije upisao dobit od poslovanja "Agroproteinke".

MJEŠTANI NE ŽELE "SPALIONICU"

Maksuma Topalović, iz kakanjske organizacije "Alternative", tvrdi da proteklih deset godina javnost u Kaknju nije imala dovoljno informacija ni o investitoru ni o planiranoj tvornici u BiH.

"Sad smo snažni u borbi da ne dođe do izgradnje. Već imamo tri industrije i prekoračenja zagađenja, tako da nam ne treba novo", kaže ona.

Komentirajući tvrdnje investitora da nije planirana spalionica, nego tvornica za preradu životinjskog otpada, Topalović kaže da zahtjev za produženje okolinske dozvole govori suprotno.

"Piše da se otpad razvrstava u tri kategorije, ovisno o rizičnosti, i da se jedna kategorija spaljuje u cementarama. Mi u blizini imamo cementaru i ne mislim da je to slučajno", ističe Topalović.

Kako kaže, stanovnici Kaknja strahuju da će u zemlji bez adekvatnih zakona, standarda i kontrola, njihov grad postati pogodno tlo za dodatno zagađivanje zraka.

Peticiju s potpisima građana, koji se protive izgradnji tvornice, proslijeđena je Općinskom vijeću Kaknja i Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH.

"Jasno nam je da BiH treba takvu tvornica i da će to tražiti i EU. No, sporno nam je da se ona gradi u već prezagađenom gradu", ističe Topalović.

OD PODRŠKE DO PROTIVLJENJA VLASTI

Na početku projekta, prije desetak godina, iz Općine Kakanj su poručivali da je izgradnja tvornice rezultat povoljnog poslovnog ambijenta.

Izgradnju je podržao tadašnji načelnik Nermin Mandra, koji za RSE kaže da nikada nije bilo riječi o spalionici.

"Bio je to sjajan ekološki projekt, jer životinjski otpad sada u velikoj mjeri završava na gradskim deponijama i u rijekama", kaže on.

Investitori su, kako tvrdi, očekivali i izmjene zakona kako bi im bilo omogućeno da prikupljaju otpad iz cijele BiH, a kako do toga nije došlo "zaleđen" je.

"Kakanj je ugrožena sredina, s mnogo dimnjaka. Kad neko kaže spalionica, onda to bude dočekano sa strahom. Istina, nisu ni oni ništa ni uradili i mislim da projekt više nema perspektivu", kaže Mandra.

Sudeći prema istupima sadašnjeg načelnika, nekadašnju podršku općinske vlasti, zamijenilo je nepovjerenje i sumnjičavost prema investitorima

Načelnik Mirnes Bajtarević za RSE kaže da investitori nisu ispunili uvjete za obnavljanje dozvola, jer ni nakon deset godina ništa nije urađeno.

"Ozbiljan investitor nakon godinu mora početi raditi. Pravdaju to time da nema državnog zakona i da nisu mogli aplicirati za sredstva EU. Ako se na to čeka, onda tako može biti i u narednih deset godina. Nemamo garanciju da će raditi i ako bude produžena okolinska dozvola", kaže Bajtarević.

Bosna i Hercegovina nema uspostavljen sistem zbrinjavanja životinjskog otpada, unatoč tome što je 2011. godine pokrenuto usvajanje propisa koji bi bili usklađeni s praksom i regulativom u EU.

To znači da se životinjski otpad, uglavnom, odlaže na deponijama smeća, a nerijetko završava u rijekama i šumama.

Evropska unija je 2012. financirala projekt iz koga je nastale Strategija upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla,

Uredu za veterinarstvo BiH tvrde da su za konkretan pomak potrebne milionske investicije dok vlast treba osigurati i sistem subvencija.