Vlada USK ulaže 118.000 KM u sanaciju Starog grada u Velikoj Kladuši

Vlada Unsko-sanskog kantona donijela je odluku o izdvajanja 118.000 KM za sanaciju krova centralne kule Starog grada u Velikoj Kladuši, koji je stradao u požaru prije dvije godine, pišu "Nezavisne novine".

Prema riječima Damira Osmankića, ministra obrazovanja, kulture i sporta u Vladi USK, aktivnosti vezane za obnovu vodiće Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog naslijeđa Unsko-sanskog kantona.

"Donijeli smo odluku da 150.000 maraka izdvojimo za obnovu kulturnih spomenika, najveći dio će biti utrošen za projekat u Velikoj Kladuši, a ostatak za obnovu fasade na zgradi Klostera u Bihaću", istakao je Osmankić.

Ministar je naglasio da srednjovjekovne građevine, oštećene uslijed požara, zahtijevaju hitnu sanaciju kako bi se spriječilo dalje urušavanje.

Osmankić je dodatno naveo da će se, u saradnji s lokalnim vlastima, raditi na osiguravanju dodatnih sredstava za nastavak konzervatorskih radova na ovom značajnom historijskom lokalitetu.

Historijski značaj Starog grada

Stari grad Velika Kladuša prvi put je zabilježen u istorijskim spisima tokom 13. vijeka, kada su njime upravljali ugarski vazali. Arheološka istraživanja pokazala su da su ovi prostori naseljavani još od praistorijskog perioda.

U 17. vijeku utvrdu su osvojile Osmanlije, koje su svojim zahvatima oblikovale izgled kakav je, uz određene izmjene, sačuvan do danas. Velika Kladuša tada je predstavljala najzapadniju granicu osmanskog osvajanja i bila izložena stalnim sukobima.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, srednjovjekovna utvrda je adaptirana u turističko-ugostiteljski kompleks koji je djelovao u sklopu Industrijsko-prehrambenog kombinata "Agrokomerc".

Međutim, usljed godina neodržavanja, smještajni kapaciteti su devastirani i stavljeni van funkcije, dok je veliki požar prouzrokovao značajnu štetu koja do danas nije u potpunosti sanirana.