TE Tuzla ulaže pola miliona KM u ekološki projekt koji se najavljuje više od decenije

Termoelektrana Tuzla raspisala je tender za nabavku usluga izrade Glavnog projekta za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda, vrijedan 480.000 KM bez PDV-a, odnosno 561.600 sa PDV-om, javlja Akta.ba.

Prema tenderskoj dokumentaciji, projekt se odnosi na izradu glavnog projekta postrojenja za tretman otpadnih voda koje nastaju u tehnološkom procesu rada Termoelektrane "Tuzla", jednog od najvećih energetskih objekata u BiH. Postrojenje treba da omogući odgovarajući tretman voda koje se koriste u hemijskim, termičkim i sanitarnim procesima, te u transportu šljake i pepela, kao i za potrebe sistema protivpožarne zaštite.

Uvodni dio projektnog zadatka navodi da TE Tuzla najvećim dijelom koristi svježu sirovu vodu, pretežno iz akumulacije Modrac, u količinama između 2.300 i 4.000 m³/h. Voda se u tehnološkim procesima koristi i zatim, kao otpadna, mora biti tretirana prije ponovnog korištenja ili eventualnog ispuštanja. Nova investicija predviđa izgradnju postrojenja koje bi omogućilo mehaničko i hemijsko prečišćavanje otpadnih voda u skladu s okolišnim i vodnim dozvolama.

Rok za dostavu ponuda i ostali detalji dostupni su u službenoj tenderskoj dokumentaciji koju je objavila JP Elektroprivreda BiH.

Tender za izradu Glavnog projekta označava konkretan korak ka realizaciji postrojenja koje bi omogućilo potpunu obradu otpadnih voda, njihovu ponovnu upotrebu i ispunjavanje okolišnih standarda. Projekt predstavlja ključni element u smanjenju negativnog utjecaja termoelektrane na okoliš, posebno na rijeku Jalu, u čiji je vodotok u prošlosti dolazilo do ispuštanja netretiranih voda sa deponije šljake i pepela.

Projekat najavljen prije deceniju

Podsjećamo, projekat tretmana otpadnih voda u TE "Tuzla" ima dugu historiju, a prvi planovi datiraju još iz 2011. godine.

Tokom 2014–2015. realizovan je zatvoreni sistem povratnih voda, koji je omogućio internu recirkulaciju bez direktnog ispuštanja u vodotok. Ipak, zbog tehničkih i regulatornih izazova, funkcionalno postrojenje za tretman otpadnih voda nije bilo do kraja implementirano, zbog čega je projekt u više navrata bio predmet kritika i inspekcija.

Raniji izvori iz Bosne i Hercegovine, poput stručnih instituta, ekoloških udruženja i poslovnih portala, svjedoče o kontinuitetu ove teme. Još 2011. i 2013. projektna dokumentacija je bila pripremljena. 2015. je sistem predstavljen javnosti, a 2017. je potvrđeno da je zatvoreni ciklus uspostavljen ali da prečišćavanje mora biti obezbijeđeno. Kroz 2018. i 2019. pojavljuju se kritike i podsjećanja da obećani ekološki efekti nisu u potpunosti ostvareni bez postrojenja za tretman.

Nakon faze projektovanja, sredinom decenije prelazi se u realizaciju. Iz dostupnih izvora vidi se da je 2014. godine izvođena izgradnja sistema zatvorenog ciklusa otpadnih voda u TE Tuzla, uz stručni nadzor Rudarskog instituta Tuzla.

Do kraja 2014. i početkom 2015. značajan dio predviđenih radova je okončan. Lokalni mediji su 2015. izvještavali o ovoj investiciji – prikazan je novi sistem recirkulacije tehnoloških voda, uključujući retencione bazene, pumpne stanice i druge objekte u krugu TE Tuzla i na odlagalištu šljake "Jezero II", koji omogućavaju povrat korištene vode nazad u proces umjesto njenog ispuštanja. Time je termoelektrana praktično uspostavila interni kružni tok za otpadne vode (“zatvoreni ciklus”).

Efekti realiziranog sistema i status postrojenja

Implementacijom "zatvorenog ciklusa" početkom 2015. godine, Termoelektrana Tuzla je postigla određena poboljšanja prema izvještajima stručnjaka. Kako je navedeno u tehničkoj dokumentaciji, izgradnja sistema povratnih voda rezultirala je smanjenjem uzimanja svježe vode iz jezera Modrac (glavnog izvora industrijske vode), što je donijelo i finansijsku uštedu . Također, sistem je trebao eliminisati ispuštanje zagađenih otpadnih voda u rijeku Jalu, jer bi se voda s deponije šljake vraćala nazad u termoelektranu umjesto da odlazi u recipijent. Ukratko, zatvoreni ciklus je postavljen kao ekološki i ekonomski opravdan – trebao je smanjiti potrošnju vode, spriječiti zagađenje Jale i poboljšati efikasnost rada postrojenja.

Međutim, iako je sistem povratnih voda formalno uspostavljen, punu funkcionalnost postrojenja za tretman otpadnih voda tek je trebalo ostvariti. U praksi se pokazalo da i nakon 2015. određene količine neprečišćene tehnološke vode i dalje dospijevaju u rijeku Jalu. Na to su upozorile ekološke organizacije i mediji krajem 2017. i 2018. – ističući da se sa odlagališta šljake “Jezero II” prelijevaju velike količine kontaminirane vode visokog pH, direktno u Jalu. Ove kritike su naglasile da, uprkos postojanju sistema povratnih voda, nužni tretman otpadnih voda nije u potpunosti zaživio. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je prilikom obnavljanja okolinske dozvole za TE Tuzla 2021. godine posebno naložilo operateru da osigura adekvatan tretman svih otpadnih vodakoje se ispuštaju u vodotok, u skladu s uslovima vodne dozvole. Dakle, regulatorne institucije su jasno stavile do znanja da projekat mora biti doveden do kraja – samo zatvaranje kružnog toka nije dovoljno bez funkcionalnog uređaja za prečišćavanje.

Završna faza ekološke investicije

Svjesna preostalih obaveza, Elektroprivreda BiH je posljednjih godina ponovo intenzivirala aktivnosti na kompletiranju postrojenja za tretman otpadnih voda u TE Tuzla. Dokumenti pokazuju da je 2013. izrađen dopunjeni glavni projekat sistema zatvorenog ciklusa i tretmana voda, a 2021. je izrađen i "Finalni izvještaj o sistemu zatvorenog ciklusa tretmana otpadnih voda u TE Tuzla i prijedlog narednih aktivnosti" što sugeriše planiranje daljih ulaganja.

Konačno, u 2023. godini projekt je ponovo dospio u fokus javnosti kroz tendere i najave. TE "Tuzla" je u julu 2023. raspisala tender za izradu idejnog projekta postrojenja za tretman otpadnih voda, vrijednosti 140.000 KM. Tender su dobile firma IBIS d.o.o. Zavidovići i ESOTECH.

Najnovije aktivnosti za izradu glavnog projekta daju osnov da će se ovaj dugo najavljivani projekat konačno realizovati u cijelosti i da EPBiH namjerava dovršiti ovu ekološku investiciju. Time bi Termoelektrana "Tuzla" ispunila svoje obaveze prema okolinskim dozvolama i značajno smanjila svoj uticaj na vodne resurse.

S.B.