Novi korak za Prvu transverzalu u Sarajevu, raspisan tender od pola miliona KM

Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo – Direkcija za puteve objavilo je javnu nabavku vrijednu 500.000 KM (bez PDV-a) za izradu investiciono-tehničke dokumentacije koja će poslužiti kao osnova za idejni i glavni projekat Prve transverzale. Riječ je o ključnom infrastrukturnom poduhvatu za glavni grad, a rok za dostavljanje ponuda ističe 13. oktobra 2025. godine u 10 sati.

Prema tenderskoj dokumentaciji, ponuđači moraju dokazati iskustvo kroz realizaciju ugovora iz oblasti izrade investiciono-tehničke dokumentacije za projekte novih cesta. Dovoljno je da u posljednje tri godine imaju realiziran jedan ili više ugovora ukupne vrijednosti od najmanje 400.000 KM bez PDV-a.

Sporazum i pripremni radovi

Ova nabavka provodi se u skladu sa ugovorom koji je Ministarstvo saobraćaja KS potpisalo sa Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija o finansiranju izrade glavnog projekta Prve transverzale. Projektom je obuhvaćena dionica od kružnog toka u naselju Hotonj, gdje se spaja sa magistralnom cestom M18, pa sve do Jošaničke petlje na autocesti A1.

Prije same izrade dokumentacije, potrebno je provesti opsežne pripremne radove. Oni podrazumijevaju geoistraživanja, ažuriranje geodetskih podloga, ali i mjerenje saobraćajnog opterećenja i frekvencije prometa na ovom području, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

Osnova u starom idejnom projektu

Dokumentacija će se u značajnoj mjeri oslanjati na idejni projekat koji je još 2011. godine izradila firma TZI inženjering iz Sarajeva. Taj projekat definisao je osnovne elemente trase, poput širine kolovoznih i ivičnih traka, parametara krivina, bankina i razdjelnog pojasa.

Pored toga, Zavod za planiranje razvoja KS već je izradio plansku dokumentaciju kojom je rezervisan koridor i precizirana trasa buduće saobraćajnice. Trasa koja se projektuje, od kilometra 5+100 do kilometra 9+550, mora biti u skladu s regulacionim planovima za područje Vogošće, uključujući Baricu, Ugorsko–Menjak, Uglješiće i Donju Jošanicu. Ovi planovi obuhvataju i mrežu servisnih saobraćajnica koje povezuju lokalne zajednice s budućom Prvom transverzalom.

Ključna tačka: Jošanička petlja

Poseban izazov predstavlja planirani spoj Prve transverzale s autocestom A1. Prema postojećim planovima, to bi trebalo biti riješeno malim kružnim tokom na Jošaničkoj petlji. No, na tom lokalitetu već sada dolazi do zastoja i otežanog protoka vozila, pa je jasno da će nakon izgradnje nove saobraćajnice problem postati još izraženiji.

"Zbog toga će se u okviru pripremnih radova morati prikupiti detaljni podaci o saobraćajnom opterećenju i izraditi studija koja će ponuditi više varijanti rješenja. Svaka od njih mora sadržavati simulacije saobraćaja i analizu vremena putovanja, a projektant će biti obavezan da prikaže prednosti i nedostatke svake opcije. Jedan od ključnih zadataka bit će i iznalaženje najboljeg načina priključenja Vogošće na Prvu transverzalu", istaknuto je u projektnom zadatku.

Kada svi nadležni učesnici u procesu projektovanja razmotre ponuđena rješenja i usaglase konačan model spoja sa autocestom, projektant će pristupiti izradi idejnog rješenja. Tek nakon toga može uslijediti druga faza – izrada idejnog i glavnog projekta same saobraćajnice. Taj posao će biti predmet posebnog tendera.

Prva transverzala je strateški projekat od vitalnog značaja za Sarajevo – planirana decenijama unazad (još od ’78. i ’85.), s ciljem rasterećenja gužvi i boljeg povezivanja grada sa Vogošćom i Koridorom 5C. Proteže se od Srednje tehniče škole do Vogošćanske petlje u dužini od oko deset kilometara.

Ključni građevinski uspjeh je završetak tunela Kobilja Glava i radovi na njegovim prilazima, ali širi napredak blokiran je zbog nerasvijetljenih pravno-imovinskih odnosa i birokratskih zastoja, posebno u najizazovnijim centralnim dijelovima trase.

Najveći i najozbiljniji problem je neriješeno vlasništvo na ključnim dijelovima trase, posebno u Općini Centar – uključujući zone oko Željezničke stanice, objekta "Penny" i područja
 Kranjčevićeve i ulice Braće Begić.

Projekt je zapao upravo zbog sudskih sporova i kašnjenja u legalizaciji prostora, što onemogućava nastavak radova.

S.B.