Prostor bivšeg rudarskog kopa Vihovići je do prije nekoliko godina predstavljao veliku opasnost za građane Mostara. Naime, rudnik je početkom rata devedesetih godina napušten, a prije toga nije saniran. To je uzrokovalo izgaranje ugljena u zrak, a njegov dim je u sebi imao štetne čestice. Ipak, prije nekoliko godina urađena je prva faza sanacije, kada je ugljen ugašen. Tada je riješen i problem zagađenja vode, otpada, a taj prostor je i ograđen. U prvoj fazi iskopano je 149 bušotina, kroz koje je ubačena voda kako bi ohladili zemlju koja je bila na 500 stupnjeva, a nakon toga su ubačene ogromne količine pepela pomiješanog s vodom kako bi spriječili dotok zraka u dubinu.
Ipak, sa tim je posao tek počeo, a još mnogo toga treba da se uradi kako bi ovo područje postalo neka vrsta „pluća“ grada Mostara. Zapravo, prema najavama gradskih vlasti, krajnji cilj projekta je da se na ovom području napravi zelena oaza, mjesto za rekreaciju i odmor, sa šetnicama i biciklističim stazama.
U skladu sa tim prošli mjesec raspisan je i javni poziv za izvođača radova na ekološkoj sanaciji rudarskog kompleksa Vihovići zbog potencijalnog samozapaljenja ugljena, za stabilizaciju i pripremu terena za korištenje.
„U pitanju je ekološki projekt, koji je 2005. godine imao svoju prvu fazu, kada je bilo potrebno izvršiti sanaciju rudarskog kopa Vihovići. U podzemlju je došlo do procesa gorenja ugljena i to je trebalo sprečiti. Znači prva faza je završena, sanirana su podzemna zapaljena ugljena. Sada je na redu druga faza, koja se finansira iz sredstava Njemačke vlade, koja se implementiraju preko KFW-a i odobrenog konsultanta, u iznosu od 1,800 000 eura. Planirana je sanacija kopa zbog potencijalnog samozapaljena ugljena, stabilizacija južne litice i pripremanje cijelog područja za neko kasnije korištenje, koje će naći svoje investitore i koje će se dovesti u neku fazu koja je prihvatljiva za građane grada“, kazala je za ekapija.ba Željana Vučić, rukovoditeljica Službe za implementaciju projekata u Gradskoj upravi Mostara.
Projekat sanacije kopa Vihovići finansira se iz sredstava koja su osigurana na temelju ugovora o reprogramiranju duga od 40 miliona maraka između vlada Njemačke i FBiH, koji uključuje pretvaranje duga BiH prema Njemačkoj u ekološki korisne investicije u BiH.
Vučić nije mogla govoriti o nekim sljedećim koracima i fazama, ali kaže da sve što se sada radi je u cilju da se teren privede pravoj svrsi, odnosno da se pripremi za neki potencijalni projekat, koji bi bio od velikog značaja za Mostar.
„Ovim projektom koji se sad realizira, izrađena je projektna dokumentacija, glavni projekat i biće urađena sanacija sjeverne litice, osiguranje kosina, prebacivanje terena zemljišta sa južne strane na sjevernu i u slučaju da dođe do protoka zraka u tlo i samozapaljenja ugljena, tada se obustavljaju svi radovi i idemo na gašenje podzemnih zapaljenja ugljena“, kaže Vučić.
Javni poziv za izvođača radova za sanaciju kopa je istekao, bilo je i otvaranje ponuda, a trenutno se radi zapisnik, tako da nam Vučić još nije mogla dati informacije koju su se firme javile za izvođača radova.
„Zadiremo u zakon o javnim nabavkama, ja ne mogu davati informacije sve dok se ne napiše odluka o radu komisije i o njihovom mišljenju. Znači, komisija još uvijek radi, ja upravo radim na zapisniku sa članovima komisije. Mi moramo zauzeti stav, predložiti gradonačelniku odluku o prihvatljivim ponuđačima i nakon toga ispoštovati sve zakonske odredbe i krenuti u drugu fazu jer je postupak ograničen“, kaže ona, te dodaje da bi tenderska procedura trebala biti završena do avgusta, kada bi mogli početi radovi, a rok za njihovo izvršenje je godinu dana.
Inače, na ovom terenu još uvijek se pojavljuje dim iz nekih bušotina, koje su ostavljene zbog provjere stanja, što je znak kako ugljen i dalje tinja. Mada prema mišljenu stručnjaka, ovaj dim nije opasan jer ne sadrži miris sumora. Ipak, to tlo je nepredvidivo, te od njegovog ponašanja zavisi i dalji nastavak radova.
A.Šulović
(foto:vecernji.ba)
