Predstavnici Unije za upravljanje otpadom SIOM iz Pariške regije koja ima dugogodišnje iskustvo u prikupljanju, reciklaži i iskorištavanju različitih vrsta čvrstog otpada održali su danas u Sarajevu prezentaciju o temi "Valorizacija otpada - ekonomski, socijalni, ekološki i društveni efekti".
Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Zlatko Petrović potpisat će sutra Protokol o međusobnoj saradnji sa predsjednikom SIOM-a Yvesom Faurem iz Pariza.
„Domaćini smo predstavnicima gradskih općina Pariza i privrednog društva SIOM. Njihova uzvratna posjeta će biti rezultat potpisivanja Protokola o saradnji što će u svakom smislu unaprijediti procese upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo, u organizacionom, normativnom i finansijskom smislu“, kazao je Petrović.
Faure je kazao da je razlog posjete Sarajevu razmjena iskustava koja se tiču zaštite okoliša.
„Vrlo rano smo shvatili da jedna općina-zajednica u Francuskoj ne može ništa učiniti vezano za zaštitu okoliša i upravljanje čvrstim otpadom. Naši prethodnici su odlučili da se svih 17 općina iz SIOM-a u kojima živi 175.000 stanovnika udruži“, kazao je on.
Dodao je da su stanovnici tih općina postali skromniji te da je stanovništvo više educiralo o temama vezanim za zaštitu okoliša, bez obzira na vrstu stambene jedinice i primanja.
„Povećati svijest građana, smanjiti količinu otpada, vršiti selekciju otpada, reciklaža, transformiranje otpada je osnovu zaštite okoliša“, zaključio je Faure.
Direktor Privredne komore KS Kemal Grebo kazao je da je otpad jedan od najvećih problema s kojima se susreće moderno društvo te da razvoj tehnologije, rast stanovništva, porast industrijske proizvodnje i novi materijali, utiče da danas otpad postaje zagađivač okoliša broj jedan.
„Naš zajednički cilj je zaštita okoliša kroz poboljšanje stanja u oblasti upravljanja otpadom. Osnovni preduvjet za efikasno smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima je odvojeno sakupljanje otpada. Povrat materijala kroz proces recikliranja će osigurati ekonomsku održivost integralnog sistema upravljanja otpadom“, kazao je Grebo.
Dodao je da su principi definirani u Okvirnoj Direktivi o otpadu (2006/12/EC), (2008/98/EC) i EU Strategiji upravljanja otpadom su vrlo važni za sam proces planiranja i mogu se sumirati kao princip prevencije, princip reciklaže i ponovnog korištenja i princip unapređenja finalnog odlaganja i monitoringa.
„Ovi principi označavaju historijsku evoluciju u sistemu upravljanja otpadom, dajući najveći prioritet infrastrukturnom aspektu i potom uključujući aspekte ljudskog zdravlja i okoliša te finalno integrirajući pitanja održanja prirode i resursa“, objasnio je on.
Grebo je podcrtao da su osnovni ciljevi integralnog sistema upravljanja otpadom smanjivanje proizvodnje otpada, njegovo recikliranje i obrada.
„Da bismo smanjili negativan uticaj otpada na okoliš, potrebno je insistirati na razvoju javne svijesti o štetnosti otpada, kao i na aktivnostima u okviru industrije vezanim za mogućnosti reciklaže i iskorištavanja otpada. Trebamo raditi na pripremi programa reciklaže, izgradnji infrastrukture te na istraživanju ekonomskih aspekata i potencijalnih tržišta za odvojeno skupljanje otpada“, kazao je Grebo.
Prema njegovim riječima to znači da se mora posvetiti više pažnje odvojenom skupljanju otpada, čime će se ostvariti značajni efekti, kao što su iskorištavanje otpada za reciklažu, smanjenje količina koje se odlažu na sanitarnu deponiju, ušteda prostornih i prirodnih resursa i ostalo.
Da bi ostvarili ovaj zadatak potrebno je, kazao je Grebo, osigurati stručnu saradnju i razmjenu iskustava.
„U Kantonu Sarajevo imamo 30 operatora za upravljanje otpadom, koji su registrovani u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona, a u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom Federacije BiH“, objasnio je Grebo.
Za 18 firmi je, naglasio je, Ministarstvo izdalo dozvolu za upravljanje otpadom, dok je 12 firmi u skladu sa važećim propisima oslobođeno od obaveze posjedovanja dozvole.
„Većina operatora koji imaju dozvolu za upravljanje otpadom se bavi sakupljanjem i tretmanom otpadnih metala, koji potiču uglavnom iz građevinskog otpada i auto otpada te sakupljanjem otpadnog papira i plastike, ambalažnog otpada i otpadnih guma, dok se dva operatora bave tretmanom infektivnog medicinskog otpada“, kazao je.
Grebo je dodao da operatori koji su oslobođeni od obaveze posjedovanja dozvole, bave se uglavnom istim vrstama otpada, s tim što se oslobađanje ne može dobiti za opasni otpad.
„Ove firme se uglavnom bave transportom otpada bez skladištenja, direktno od lokacije proizvođača do lokacije postrojenja za reciklažu. Pregledom vrsta otpada koje prikupljaju operatori sa područja Kantona Sarajevo može se zaključiti daje nedovoljno zastupljen opasni otpad (osim otpadnih akumulatora te par firmi koje prikupljaju otpadna ulja), a također nedovoljni su kapaciteti za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla, reciklažu građevinskog otpada, te električnog i elektronskog otpada“, kazao je on.
Grebo je zaključio da Kanton Sarajevo hitno treba krenuti u osavremenjavanje upravljanja komunalnim otpadom, preuzimajući pozitivna evropska iskustva, jer je evidentno da se dosta zaostaje, posebno u smislu reciklaže i iskorištavanja otpada.
„Doneseni su propisi, ali ne i planovi realizacije ovih aktivnosti. Kada budemo posmatrali otpad kao resurs za dinamiziranje privrednih aktivnosti i razvoja, tada ćemo moći govoriti o mogućnostima investiranja, zapošljavanja i uopće doprinosa ovog sektora ekonomskom rastu zemlje“, zaključio je Grebo.
SIOM sa sjedištem u općini Vallée de Chevreuse je javna služba koja se bavi upravljanjem komunalnim otpadom.
Osnovan je 1959. godine, kada je devet općina odlučilo da se udruži i organizira sistem skupljanja a kasnije valorizacije i tretmana otpada. Naknadno se pomenutim općinama pridružilo njih osam.
Koncept rada SIOM-a podrazumijeva prikupljanje i sortiranje otpada, te njegovo ustupanje privatnim poduzetnicima, koji dalje obezbjeđuju reciklažu i ponovnu upotrebu ostataka.
Spalionicu otpada izgradili su 1972. godine i do sada je spaljivanjem otpada proizvođena toplotna energija, a u maju je nakon rekonstrukcije i ulaganja od 25 miliona eura započela i proizvodnja električne energije.
