Prema podacima Centralne banke BiH, u ukupnim direktnim stranim ulaganjima (DSU) u BiH do 31.12. 2011., u BiH koje iznose 10,6 milijardi KM ili 5,4 milijardi eura, procjenjuje se da učešće stranih ulaganja u bh. sektor turizma iznosi oko 1,6 posto.
"Sektor turizma u BiH kao djelatnost je u razvojnoj fazi. Postojeći potencijali su neiskorišteni, što otvara prostor za daljnji napredak i investicije. Za značajniji razvoj nedostaju smještajni kapaciteti, putna infrastruktura /cestovna i željeznička, osmišljavanje novih sadržaja koji bi mogli privući turiste i slično. Nedostatak direktnih aviolinija koji povezuju Sarajevo, Mostar ili Banju Luku s evropskim metropolama također predstavlja prepreku za razvoj turizma u našoj zemlji. Međutim, turista ni dalje neće biti, niti razvoja ako ne dođe do poboljšanja u navedenim sferama koje su pokretači razvoja", rečeno je Feni u Agenciji za promociju stranih investicija u BiH (FIPA).
Kao primjer navode Bjelašnicu koja okuplja veliki broj turista tokom zime, ali pod uvjetom da ima snijega, dok je ljeti ova planina gotovo pusta zbog nedostatka turističke ponude.
"Bili smo svjedoci da sistem osnježivanja ne funkcionira ako su temperature zimi iznad nule, što znači da ukoliko želimo privući turiste moramo osmisliti neke nove razvojne projekte, a ukoliko želimo privući stranog investitora moramo mu ponuditi kvalitetan investicijski projekt", ističu iz FIPA-e.
Iz te agencije navode da je za razvoj turističkog sektora također veoma značajno identificiranje projekata u saradnji sa susjednim zemljama, s obzirom na to da postoje značajni raspoloživi fondovi za projekte prekogranične saradnje.
U vezi sa zakonskom regulativom koja se odnosi na sektor ulaganja ne samo u turizam nego i u druge oblasti, kao što su npr. male hidrocentrale, u odgovoru iz FIPA-e se više fokusiraju na sektor energetike koji je usko vezan za oblast zaštite i očuvanja životne sredine te upozoravaju da na državnom nivou ne postoji sveobuhvatna energetska strategija koja bi se mogla koristiti kao okvir za analizu energetske politike.
"U RS-u je prije više od mjesec dana usvojen Zakon o obnovljim izvorima energije, ali u FBiH se na to čeka već godinu. U FBiH Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije (OIE) i kogeneracije je stavljena van snage i tako je nastao prazan prostor vezan za naplatu sredstava za podsticaj proizvodnje iz obnovljivih izvora energije", navode iz FIPA-e.
Jedna od prepreka s kojom se investitori susreći u BiH jesu i koncesije. Energetski sektor je u nadležnosti entiteta, a u Federaciji BiH, osim entiteta, pravo da dodjeljuju koncesije imaju i kantoni, pa čak i općine. U mnogim slučajevima sve to dovodi do preklapanja i nejasnoće oko nadležnosti, tako da složeni regulatorni okvir negativno utiče na investicijsku klimu u BiH.
U FIPA-i smatraju da postupak dodjele koncesija traje predugo što ima za posljedicu gubitak interesa stranih investitora.
"Procedura izdavanja raznih dozvola (urbanističke, građevinske, vodne, okolišne) je veoma komplicirana. U praksi se često dešava da nedostaje neki od ključnih dokumenata kao što su prostorni planovi ili studije uticaja na okoliš, što dodatno otežava realizaciju projekata. Proces dobijanja okolišnih dozvola i dalje je fragmentiran usljed složenih administrativnih procedura i slabog učešća javnosti u procesu donošenja odluka", upozoravaju iz FIPA-e.
Bitan aspekt u energetskom sektoru zauzima zaštita životne sredine. Sveukupno gledano u BiH, pripreme u oblasti zaštite životne sredine su u ranoj fazi. Iako je BiH potpisala brojne međunarodne sporazume te obaveze se ne provode adekvatno.
Zakonski okvir u oblasti okoliša u BiH postavljen je donošenjem seta okolišnih zakona i većeg dijela podzakonskih akata koji se odnose na sve sastavnice okoliša.
BiH je, uz tehničku i finansijsku pomoć Evropske komisije, izradila novi set okolišnih zakona koji su harmonizirani za oba entiteta, uključujući Zakon o zaštiti okoliša/životne sredine, Zakon o zaštiti voda, Zakon o otpadu, Zakon o zaštiti prirode i Zakon o zaštiti zraka, ali nedostaje legislativa koja se odnosi na privatno i javno partnerstvo.
" Usvojeni zakoni su, međutim, samo djelomično harmonizirani sa EU zakonodavstvom", smatraju u FIPA-i te dodaju da je tim zakonima i podzakonskim aktima BiH postigla određeni napredak u oblasti kontrole industrijskog zagađenja i upravljanja rizikom, ali su ulaganja industrijskog sektora u oblast životne sredine i dalje nedovoljna.
Prema podacima FIPA-e, u 2011. godini kao značajne strane investicije u sektoru turizma, kao i projekti koji su u toku, mogu se izdvojiti: otvaranje Hotela Bristol – Investitor Al Shiddi Group - "Shiddi Trading East" Riad – vrijednost investicije veća od 42 miliona KM; rekonstrukcija hotela „Zepter“ Kozarska Dubica, za što je kompanija Cempter uložila oko osam miliona KM; zatim koncesija od 33 godine za kompleks Tekija Blagaj, Mostar koju je dobila Turistička agencija „Fidan“ iz Turske. Planirana investicija u rekonstrukciju objekta i kompleksa je milion KM.
U 2011. godini su također evidentirane i reinvesticije u Globtour d.o.o. Međugorje (Panoramabus d.o.o., Hrvatska i ostali) i Eco selo Grabovica (ROBSON HOLDINGS d.o.o. Zagreb i ostali).
U 2012. najznačajnije strane investicije u sektoru turizma bile su izgradnja hotela u Međugorju, Granmir & Co d.o.o. Međugorje Čitluk, investicija Graziana Castagner s partnerima (Italija) te povećanje kapitala u kompaniju "Winter" d.o.o. Travnik, investitor Miroslav Jeličić-Purko (Hrvatska).
