Centralna banka Bosne i Hercegovine povećala je procjene ekonomskog rasta i inflacije za 2026. godinu. Prema najnovijim projekcijama, realni bruto domaći proizvod (BDP) trebao bi porasti za 2,3 posto, dok se godišnja inflacija očekuje na nivou od 5,1 posto.
U odnosu na prethodne prognoze, očekivani rast BDP-a korigovan je sa 1,9 na 2,3 posto. Istovremeno, procjena godišnje inflacije povećana je sa ranijih 4,7 na 5,1 posto, što ukazuje na nastavak izraženih cjenovnih pritisaka.
Iako su kratkoročna očekivanja za privrednu aktivnost nešto povoljnija, iz Centralne banke BiH navode da će ekonomski rast ostati umjeren. Postepeno ubrzavanje predviđa se u narednim godinama, pa bi BDP u 2027. trebao porasti za 3,2 posto, a u 2028. godini za 3,5 posto.
Ove procjene uglavnom odgovaraju ranijim srednjoročnim projekcijama.
Rast plata ne prati kupovnu moć stanovništva
Domaća potražnja i dalje predstavlja jedan od glavnih oslonaca ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine. Prema procjenama Centralne banke, lična potrošnja u 2026. godini trebala bi zabilježiti rast od 2,3 posto.
Međutim, povećanje nominalnih plata ne znači nužno i proporcionalno poboljšanje životnog standarda, s obzirom na to da visoke cijene nastavljaju ograničavati potrošačke mogućnosti građana.
"Uprkos rastu nominalnih plata, povišen nivo cijena i dalje ograničava kupovnu moć stanovništva i mogućnosti snažnijeg rasta potrošnje", naglasili su iz Centralne banke.
Inflacija ponovo ubrzala nakon ljetnog usporavanja
Najnovija projekcija inflacije viša je od prethodnih očekivanja, iako su kratkoročne procjene iz septembra ukazivale na mogućnost njenog usporavanja.
Prema podacima Centralne banke, tokom juna i jula zabilježeno je neočekivano slabljenje inflacije. Međutim, zvanični statistički pokazatelji od septembra ukazuju na ponovno intenziviranje inflatornih pritisaka.
"I naše posljednje srednjoročne projekcije su bliže onima iz proljećnog kruga nego brzim procjenama za treći kvartal. Rizici, prvenstveno povezani sa postojanošću bazne inflacije i mogućim odgođenim prenosom međunarodnih cjenovnih pritisaka, i dalje su izraženi", naglasili su iz banke.
U narednom periodu očekuje se postepena stabilizacija cijena. Projekcije pokazuju da bi inflacija u 2027. godini mogla usporiti na 2,8 posto, dok se za 2028. predviđa stopa od 2,3 posto.
Cijene energenata i hrane među glavnim rizicima
Centralna banka upozorava da ostvarenje predviđenog ekonomskog rasta i usporavanja inflacije zavisi od niza domaćih i međunarodnih faktora.
Posebnu neizvjesnost predstavljaju geopolitička kretanja, promjene cijena hrane i energenata na svjetskim tržištima, kao i tempo ekonomskog oporavka najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine.
"Ostvarenje projektovanih kretanja i dalje je izloženo spoljnim i domaćim rizicima. Spoljni rizici prvenstveno su povezani sa geopolitičkim neizvjesnostima, kretanjima cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, te dinamikom ekonomskog oporavka glavnih trgovinskih partnera", pojasnili su iz banke.
Kada je riječ o domaćim faktorima, izdvajaju se dugotrajniji inflatorni pritisci, neizvjesnost u pogledu realizacije investicija te strukturni problemi na tržištu rada i ograničenja produktivnosti.
"Dodatni rizik za inflacijske projekcije predstavlja mogući odgođeni prenos ranijih međunarodnih cjenovnih šokova na domaće tržište", ukazali su iz Centralne banke BiH.
Prema aktuelnim projekcijama, Bosnu i Hercegovinu u naredne dvije godine očekuje postepeno ubrzavanje privrednog rasta i slabljenje inflacije, ali će ostvarenje tih prognoza zavisiti od kretanja cijena i ukupnih ekonomskih uslova.
