Prihvatanjem ideje istaknute arheologinje i profesorice na Sveučilištu u Mostaru Snježane Vasilj o osnivanju arheološkog muzeja Hercegovine na lokalitetu Rimske vile u Višićima, općina Čapljina, Hercegovina bi dobila prvi muzej koji na ovom području ne postoji.
Snježana Vasilj je za Agenciju Fena potvrdila da njena ideja ne podrazumijeva samo izgradnju muzeja već velikog kompleksa - arheološkog parka koji bi uključio niz sadržaja, što bi moglo predstavljati centralnu turističku tačku na tom području, te njeno povezivanje s ostalim važnim hercegovačkim kulturno-historijskim destinacijama.
Projekt je predstavljen krajem prošle godine na radno-konsultativnom sastanku u organizaciji Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH koje je ideju podržalo. Međutim, odobrenje za početak realizacije projekta prije svega treba dati Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, s obzirom na to da je Rimska vila u Višićima proglašena nacionalnim spomenikom BiH.
Vasilj pojašnjava da su istraživanja na Rimskoj vili rađena od 1959. do 1961. godine, nakon čega je zatrpana zemljom. Sada se, kaže ona, na tom lokalitetu ne vidi ništa, osim livade, zbog čega bi za ovaj projekt bilo potrebno ponovo s tog arheološkog nalazišta skinuti nabačeni sloj zemlje.
"To je vila sa 17 ili 18 mozaika koji se sada ne mogu vidjeti, što je šteta. Projektom je zamišljeno da tu ne bude samo muzej već edukacijski centar s muzejom, galerijom, knjižnicom, prostorijama za različite radionice, između ostalog i radionice za izradu mozaika, restoran, spa centar, te prodavaonice gdje bi se mogli kupiti svi prirodni proizvodi iz doline Neretve. Također, restoran bi bio specijalističkog tipa za ptice močvarice, s vinotekom, što bi onda moglo biti povezano s vinskim cestama Hercegovine", ističe ona.
Naglašava da bi u realizaciju projekta bilo uključeno nekoliko institucija, dok bi se za njegovo finansiranje išlo putem međunarodnih projekata i saradnje. Kao primjer navodi centar i muzej u Naroni u Hrvatskoj.
"Na tom području su Počitelj, Međugorje, Mogorjelo i Hutovo blato, te blizina Mostara, Dubrovnika i Splita. Hercegovina nema stalnu galeriju niti muzej, ima samo zbirku na Humcu. A toliko je na tom području pronađeno arheoloških nalaza. Žao mi je što je Zemaljski muzej BiH u ovakvoj situaciji, ali da li to znači da u Hercegovini ne treba ni biti nijednog muzeja?", podvlači Vasilj.
Ova arheologinja smatra da je riječ o lijepom i plemenitom projektu za koji bi većinu posla uradili studenti kao volonteri. Također navodi da je predložila priređivanje vjenčanja po rimskom obredu u objektu te vile.
Akcentirala je značaj neprocjenjivih arheoloških nalaza iz različitih perioda ljudske historije pronađenih na hercegovačkom tlu, u koje javnost nema uvid jer ne postoji institucija gdje bi takvi eksponati bili izloženi.
"Čekamo da vidimo kako će se Komisija očitovati o toj ideji. Ako Komisija neki objekt proglasi nacionalnim spomenikom, to ne znači da se na tom spomeniku ne smije ništa raditi. Svugdje na svijetu danas se ide na valorizaciju takvih spomenika, a kod nas se on ne može ni vidjeti jer je prekriven zemljom", kazala je ona.
Podvukla je da bi realizacija projekta trajala više godina, ali da se još ne može početi s pripremom i izradom idejnog projekta dok se o svemu ne izjasni Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
U realizaciju bi bili uključeni i Filozofski fakultet, Studij za arheologiju i povijest umjetnosti te Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Po svim elementima, Rimska vila u Višićima spada u red ranih rimskih vila, onakvih kakve su pronađene u okolici Rima u prvom stoljeću prije Krista. Egzistirala je do četvrtog stoljeća kada je srušena prvo u navali Gota, nakon čega se tu naseljavaju rani Slaveni, koji su na tom prostoru formirali veliku nekropolu.
Vila se sastojala od nekoliko zgrada različite namjene, među kojima su luksuzne stambene zgrade činile glavni dio i zauzimale centralni prostor. Zgrade su se dodirivale i međusobno su bile povezane tako da zatvaraju veća ili manja dvorišta.
Prema onome što se zna, raskošna vila imala je najprije ljetnu rezidenciju. To je najzanimljiviji dio, jer se tu nalazi 17 sačuvanih mozaika. Zanimljiva je i zimska rezidencija, koja svjedoči o nekadašnjem bogatstvu tog objekta. Dio vile imao je hypocaust - centralno grijanje, gdje se boravilo zimi, zatim termalni kompleks gdje su bili bazeni s hladnom i toplom vodom, te čitav niz boksova sa zasebnim kadama.
Kompleks je imao i zasebne prostorije za kuhanje te za pravljenje keramike.
