Elektroprivreda HZ HB investira u vjetroelektranu Mesihovina

Panel "Strateški pristup investiranju u energetski sektor BiH" bio je centralni događaj konferencijskog dijela sajma "Energa", koji je jučer otvoren u Tuzli.

Prof. dr. Edin Delić, sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, moderator panela na kojem se govorilo o razvoju prenosne mreže u BiH, investicijskim ciklusima kapitalnih ulaganja u elektroprivredama te planovima ulaganja i modernizacije rudnika uglja,  istakao je da je ključni problem u strateškom investiranju u energetskom sektoru, nepostojanje energetske strategije u državi Bosni i Hercegovini.

"Nadam se da će ovo biti jedan od načina da ukažemo na nužnost usvajanja strategije koja će kazati koliko energije trebamo dnevno, iz kojih izvora ćemo tu energiju priskrbiti, koju industriju ćemo u skladu sa tim razvijati. Elektroprivrede i drugi subjekti u energetskom sektoru ne mogu dati na to odgovor, a to je pitanje za politiku u cijeloj BiH, koja hitno morati reagovati", istakao je Edin Delić.

Da se na tom polju prave određeni pomaci istakao je Admir Softić iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, navodeći da je nepostojanje državne strategije otežavajući faktor za investitore a ograničavajući za druge subjekta kojima su zbog toga uskraćena značajna sredstva iz predpristunih fondova EU.

Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije JP EPBiH govorio je o investicijskim planovima EP BiH u naredne tri godine, sa posebnim osvrtom na kapitalna ulaganja u nove objekte, kogeneraciju – grijanje gradova u neposrednoj blizini TE objekata.

Miroslav Nikolić, rukovoditelj razvoja za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar. Istako je da i u ovoj kompaniji imaju značajne investicijske planove u proizvodnim i distributivnim elektronergetksim objektima, a u tri godine bi se kroz različite faze radilo na čak 35 projekata.

"Najznačajni projekat je vjetroelektrana Mesihovina na području Duvna, gdje ćemo imati 22 vjetroturbine po 2,3 megavata snage, za koju su već zaključeni ugovori o izgradnji. Jučer je potpisan ugovor o izgradnji pristupnih puteva, koji bi trebali biti izgrađeni do proljeća naredne godine, kada počinje instaliranje vjetroelektrana. Crpna hidroelektrana 'Vrilo' u općini Tomislavgrad bi trebala biti završena do 2023. godine, a zatim slijedi izgradnja vjetroelektrane 'Poklečani' u Posušju. Projekat izgradnje rudnika i termoelektrane 'Kongora' zbog otpora nevladinig organizacija i lokalnog stanovništva trenutno je u zastoju. Kada je u pitanju sistem distribucije, tu su planirana ulaganja od 150 miliona KM", rekao nam je Nikolić.

Drugog sajmskog dana, u srijedu 8. juna/lipnja 2016. godine centralne konfenrencijske teme su: „Evropski sistem trgovanja emisijama (EU ETS) - perspektive trgovanja emisijama“ i „Energetska efikasnost u zgradarstvu – generator ekonomskog razvoja BiH“, te prezentacija projekta „Energetska efikasnost u BiH (BEEP)“.