Prema najnovijim odlukama gradske vlasti Ljubuškog, moglo bi se kazati kako su se stekli uvjeti da se počne dugoočekivani i iznimno važan projekt vezan za nekadašnju Duhansku stanicu u Ljubuškom, najstariju u Hercegovini.
Još prije godinu i pol, tačnije 19. ožujka 2021. godine, Gradsko vijeće Ljubuškog donijelo je odluku o pristupanju izradi regulacijskog plana "Duhanska stanica Ljubuški", a na nedavnoj sjednici usvojen je rebalans proračuna za 2022. i unesena je nova rashodovna stavka, novi konto za Duhansku stanicu, troškovi Agroproma i planirani radovi u 2022. u iznosu od 350.000 KM.
"Na rashodovnoj strani ubacili smo dvije nove stavke, to je rekonstrukcija Ulice Petra Barbarića i, prvi put, sredstva za Duhansku stanicu. Već kontinuirano, više od godinu dana, radi se na tome da se Duhanska stanica, odnosno 18.000 neprivatiziranih kvadrata vrati u vlasništvo Grada Ljubuškog. Polako tu priču privodimo kraju, u našem proračunu osigurali smo sredstva da pokrijemo jedan dio dugova Agroproma jer, ako preuzmemo prava, odnosno zemljište, preuzet ćemo i obveze koje postoje na tome zemljištu još iz 1990-ih i 2000-ih godina i jedan dio osiguran je za radove čišćenja na tom prostoru. Onaj dio zapušten je, ogroman je i prostor, osigurali smo dio novaca da se to može počistiti i urediti, a onda krećemo u izradu novog regulacijskog, prostornog i urbanističkog plana za taj dio gdje ćemo pokušati osigurati da taj prostor bude na korist svih žitelja Grada Ljubuškog", rekao je Vedran Markotić, gradonačelnik Ljubuškog.
Sada se postavlja pitanje kako taj prostor preurediti, u što ga sadržajno prenamijeniti kako bi Ljubuški dobio još na svojoj urbanističkoj kompaktnosti i cjelovitosti, oplemeniti ga da bude lijep, koristan i funkcionalan.
O tome su Večernje pitali same Ljubušake.
Stjepan Skoko, ugledni akademski kipar, kaže da mu je drago da je napravljen pomak, da je veliki pogodak da su se izdvojila sredstva te da bi uređenjem tog prostora Ljubuški dobio puno.
"Treba napraviti određenu studiju, idejni projekt, što se želi uraditi, postići. Studija bi pokazala što bi bilo moguće i prikladno i onda bi se ljudi, javnost mogli izjasniti. Tu je i pitanje prepoznatljivosti, patina staroga grada koja odavno postoji. Ne bi bilo dobro da se izbriše arhitektonska povijest Ljubuškog. Pogrešno bi bilo sve srušiti pa graditi iznova, za to sam da se arhitektonski modernizira, ali da se zadrže elementi prošlosti, baštine koji bi čuvali sjećanje i svjedočili o našoj prošlosti, gdje su naše bake i djedovi, majke i očevi nekad radili i od toga živjeli", kaže Stjepan Skoko.
Ivan Vukoja, poznati kulturni i javni djelatnik, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, također je dao svoje mišljenje.
"Jedna od glavnih komponenti koje grad čine gradom jest - trg. Ljubuški bi trebao imati jedan takav prostor jer trg je mjesto kojem vode svi gradski putovi, tu je dnevni boravak grada i tu se događaju susreti među ljudima, neka trgovina, razgledanje, usluge... Postojeći Trg dr. Franje Tuđmana iza zgrade Gradske uprave, nije trg u pravome smislu, ne zadovoljava kriterije i potrebe. To bi trebala biti pješačka zona sa sadržajima koji bi ljude tu privlačili i dovodili gdje se stalno nešto događa, da ljudi cirkuliraju i da grad tu nekako pulsira. Da to bude jedan središnji prostor u gradu bez auta, gdje bi ljudi mogli ispuniti neke svoje potrebe, od uslužnih, ugostiteljskih, pa neka galerija, dakle, sadržaji koji bi bili primjereni jednom takvu prostoru", konkretan je Ivan Vukoja.
Što se tiče urbanističkog pristupa, kaže da Duhanska stanica ima svoju povijesnu arhitektonsku vrijednost koju u određenoj mjeri treba sačuvati.
"Ali, ipak, mislim da nije nužno i ne bi možda bilo ni dobro da se ide u nekakvu restauraciju starih objekata. Oni mogu zadržati zidove ili pročelja, ali mislim kako bi jedna suvremena arhitektonska interpolacija u taj prostor mogla itekako dobro funkcionirati. Ako bi se to radilo, ako smijem to tako predložiti, bilo bi dobro da se formira povjerenstvo, tijelo koje bi napravilo projektni zadatak i dobro promislilo koji bi se sadržaji tu trebali naći. Potom raspisati natječaj, po mogućnosti međunarodni jer je to vrlo atraktivan prostor i njegovo uređenje zahtijevalo bi nekoga tko ima određenu arhitektonsku reputaciju", predlaže Vukoja.
