Dvije decenije bez novih slobodnih zona u BiH: Gradiška dobila odluku, ali još neaktivna

U Bosni i Hercegovini registrovane su četiri slobodne zone, od kojih je zadnja prijavljena još 2004. godine, potvrđeno je za "Nezavisne novine" iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Kako su naveli, prva od njih, Slobodna zona "Hercegovina" u Mostaru registrovana je 27. februara 1996. godine.

Druga je Slobodna zona "Visoko" iz ove lokalne zajednice i počela je s radom 19. avgusta 1997. godine, a treća Slobodna zona "Vogošća" iz istoimene opštine, koja je registrovana 15. oktobra 1999. godine.

Zadnja slobodna zona koja je registrovana je HOLC iz Lukavca i počela je s radom 15. aprila 2004. godine.

"Prema odredbama Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, slobodna zona definiše se kao dio carinske teritorije BiH, koji je posebno ograđen i označen i u kojem se privredne djelatnosti obavljaju uz posebne uslove u skladu sa Zakonom o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini i navedenim zakonom. Ona mora biti ograđena, označena i uređena tako da se promet robe i lica u slobodnu zonu ili iz nje može odvijati samo kroz određene izlaze ili ulaze koji su pod carinskim nadzorom", naveli su iz UIO BiH.

Dodali su da u godinama poslije 2004. godine do danas, kod UIO nije prijavljena nijedna nova slobodna zona u Bosni i Hercegovini koja je počela s radom, radi uspostavljanja carinskog nadzora nad istom i postupanja u skladu sa carinskim i drugim primjenjivim propisima iz oblasti indirektnog oporezivanja.

"Informacije radi, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na 78. sjednici, održanoj 12. maja 2025. godine, donio je odluku o određivanju dijela carinskog područja Bosne i Hercegovine kao Slobodna zona 'Gradiška', koja još nije počela s radom (sve dok pomenuto ministarstvo ne donese rješenje kojim se potvrđuje da su ispunjeni svi uslovi za početak rada te zone i da ta slobodna zona može početi s radom i dok ta zona o tome ne obavijesti UIO)", objasnili su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Istakli su da su slobodne zone dijelovi carinskog područja BiH ili prostori koji se nalaze u tom području i odvojeni su od ostalog dijela carinskog područja.

"Koristi se u svrhu naplate uvoznih dažbina i primjene uvoznih mjera trgovinske politike. Za stranu robu smatra se da se ne nalazi u carinskom području BiH, pod uslovom da nije puštena u slobodan promet ili da nije stavljena u drugi carinski postupak ili upotrebu ili da nije korišćena ili trošena u slobodnoj zoni pod drugačijim uslovima od uslova utvrđenih carinskim propisima. Na domaću robu namijenjenu izvozu, koja smještajem u slobodnu zonu ispunjava uslove predviđene posebnim propisima, primjenjuju se mjere koje bi se primijenile pri izvozu takve robe. Nad stranom robom koja je smještena u slobodnoj zoni se ne vrše nikakve radnje, ne podliježe plaćanju carine i PDV-a, bez obzira na njeno porijeklo. Roba koja napušta slobodnu zonu može da bude izvezena ili ponovo izvezena iz carinskog područja BiH, ili unijeta u drugi dio carinskog područja BiH, uz obaveznu primjenu odgovarajućeg carinskog postupka", kazali su iz UIO BiH.

Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, ranije je za "Nezavisne novine" istakao da pozicija slobodne ekonomske zone neposredno uz novi most i granični prelaz sa Hrvatskom jedna je od najboljih pozicija na Balkanu.

"Ovo je prepoznala i Svjetska banka, koja će obezbijediti određena sredstva za izradu regulacionog plana slobodne ekonomske zone. Ovo je velika pomoć za Gradišku, za građane i privrednike našeg grada, ali i za Republiku Srpsku", kazao je Adžić