Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine nije prihvatilo zahtjev domaćih proizvođača mlijeka za hitno uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Dok mljekari upozoravaju na pad otkupnih cijena, rast zaliha i zatvaranje farmi, iz Ministarstva navode da dostavljeni podaci nisu dovoljni za utvrđivanje zakonskih uslova za uvođenje predloženih mjera.
Zahtjev su krajem septembra uputila udruženja proizvođača mlijeka iz Republike Srpske, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, koja, prema vlastitim navodima, predstavljaju približno 68 posto ukupne proizvodnje sirovog mlijeka u BiH.
Od nadležnih institucija zatražili su uvođenje privremenih zaštitnih carina, odnosno prelevmana, u rasponu od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od vrste mlijeka i mliječnih proizvoda.
Predložili su i ograničavanje uvoznih količina kroz carinske kvote, koje bi bile utvrđene na osnovu prosjeka uvoza u prethodne tri godine.
Proizvođači smatraju da bi ove mjere pomogle u ublažavanju pritiska jeftinijih uvoznih proizvoda na domaće tržište i omogućile opstanak farmi koje se suočavaju sa sve težim uslovima poslovanja.
Ministarstvo traži dodatne podatke
U odgovoru dostavljenom udruženjima, Ministarstvo na čijem je čelu Staša Košarac navelo je da raspoloživa dokumentacija ne omogućava utvrđivanje ispunjenosti uslova za uvođenje zaštitnih mjera.
"Ministarstvo smatra da dostavljeni podaci predstavljaju osnov za daljnju analizu, ali da na osnovu trenutno dostavljenih podataka nije moguće utvrditi ispunjenost uvjeta iz prethodno navedenih propisa i poštivanje obaveza koje proizilaze iz potpisanih međunarodnih sporazuma", navedeno je u odgovoru ministra Staše Košarca.
Jedan od razloga zbog kojih zahtjev nije prihvaćen odnosi se na vremenski period obuhvaćen analizom. Mljekari su dostavili podatke za 2025. godinu i prvih osam mjeseci 2026. godine, dok Ministarstvo smatra da je za procjenu prekomjernog uvoza i eventualne štete potrebno analizirati period od tri do četiri godine.
Osim toga, zatraženo je preciznije razvrstavanje uvoznih podataka prema tarifnim oznakama kako bi se moglo utvrditi na koje se proizvode odnose prijavljeni poremećaji na tržištu.
Iz Ministarstva su ukazali i na potrebu da se dopunjeni zahtjev dostavi putem nadležnih entitetskih institucija. Kao jednu od mogućnosti za daljnje razmatranje problema predložili su Odbor proizvođača, prerađivača i prometnika mlijeka pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Uvezeno 33,34 miliona kilograma mliječnih proizvoda
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na koje su se pozvala udruženja mljekara, pokazuju da je tokom prvih osam mjeseci 2026. godine u zemlju uvezeno 33,34 miliona kilograma mliječnih proizvoda.
Iako je količina uvezenih proizvoda povećana u odnosu na isti period prošle godine, njihova ukupna vrijednost je smanjena.
Prema dostavljenim podacima, vrijednost uvoza pala je sa 172 miliona KM na 159,7 miliona KM, dok je prosječna uvozna cijena smanjena za 7,33 posto.
Proizvođači posebno ukazuju na razlike u cijenama sireva. Prema njihovim navodima, prosječna cijena uvezenog sira iznosi oko osam KM po kilogramu, dok se sir proizveden u BiH izvozi po prosječnoj cijeni od 11,27 KM po kilogramu.
Mljekari smatraju da ovakva kretanja ukazuju na sve izraženiji pritisak uvoznih proizvoda na domaće proizvođače i prerađivače.
Otkupne cijene pale i do 30 posto
Udruženja upozoravaju da se posljedice tržišnih poremećaja već odražavaju na poslovanje domaćih farmi i mljekara.
Prema njihovim tvrdnjama, kod pojedinih prerađivača skladišni viškovi premašuju 30 posto, dok je u dijelu zemlje došlo do prekida otkupa sirovog mlijeka.
Istovremeno, otkupne cijene svježeg mlijeka u većem dijelu BiH smanjene su i do 30 posto, što dodatno otežava poslovanje poljoprivrednih gazdinstava.
"Domaći mljekarski sektor nalazi se pred potpunim kolapsom uzrokovanim nekontrolisanim i prekomjernim uvozom mliječnih proizvoda po izuzetno niskim, ekonomski neopravdanim cijenama", upozorili su proizvođači u dopisu Ministarstvu.
Navode da pojedine farme ostvaruju prihode koji su jedva dovoljni za pokrivanje osnovnih troškova proizvodnje, uključujući gorivo, dok se dio proizvođača odlučuje na zatvaranje gazdinstava i slanje muznih grla na klanje.
Upozoravaju i da bi nastavak ovakvih kretanja mogao dodatno ugroziti domaću proizvodnju mlijeka, prerađivačku industriju i ekonomsku održivost ruralnih područja.
Zahtjev za uvođenje hitnih zaštitnih mjera tako za sada ostaje neprihvaćen, ali mogućnost njegovog ponovnog razmatranja nije isključena. Da bi se o predloženim mjerama moglo odlučivati, udruženja će morati dopuniti dokumentaciju i zahtjev uputiti kroz propisanu institucionalnu proceduru.
