Briješće dobija shopping centar, kino, sportske terene i obdanište

Za područje Mjesne zajednice Briješće karakteristična je neplanska gradnja, većina objekata je izgrađena bez odobrenja i stihijski, neki objekti se nalaze na trasama i zaštitnim koridorima saobraćajnica. Na ovoj lokaciji izgrađeni su uglavnom slobodostojeći stambeni objekti  individualnog stanovanja sa neadekvatnim pristupom na saobraćajnice i sa lošim prilazima, što uzrokuje probleme sa snadbijevanjem korisnika ovog prostora, onemogućava prilaz vatrogasnim vozilima i vozilima hitne pomoći. Ovi problemi naročito dolaze do izražaja u zimskim uvjetima.

Ipak, novim regulacionim planom, koji je nedavno usvojio Grad Sarajevo, ovo područje će dobiti urbaniji izgled i biti mjesto ugodnijeg življenja za svoje stanovnike. Tako se, prema ovom planu, pored Osnovne škole Behaudin Selmanović gradi sportska dvorana. U neposrednoj blizini osnovne škole nalazi se Mjesna zajednica, gdje je planirana gradnja višenamjenskog objekta, u kojem će biti smješteno obdanište, ambulanta i uslužne djelatnosti.

Dok je na lokalitetu između ulica Brezanska i Izeta Karšića planiran lokalni centar sa stambeno-poslovnim objektima i objektima društvene infrastrukture (pošta, kino sala, shopping centar, restoran, sportski tereni...).

Prethodnim planom objekti društvene infrastrukture planirani su kao samostalni objekti (ambulante, predškolske ustanove, zanatski centri i sl.) na zemljištu u privatnom vlasništvu, te se nisu ni mogli realizovati. Isto tako zbog intezivne bespravne izgradnje pojedini planirani saobraćajni koridori su uzurpirani, te iz tih razloga ovim Planom je ponuđeno novo saobraćajno rješenje, vodeći računa o saobraćajnoj povezanosti sa kontaktnim prostornim cjelinama, odnosno poštujući primarnu saobraćajnu mrežu definisanu razvojnim planom. 

Sada je na slobodnim neizgrađenim površinama u smislu optimalne organizacije i razmještaja objekata, planirana izgradnja 276 individualnih stambenih objekata, prosječne spratnosti S+P+Pt do S+P+1+Pt.

Planirana je i izgradnja devet kolektivnih objekata uz postojeće, u ulici Franje Kluza, spratnosti P+3, kao i 2 kolektivna objekta, između Brezanske ulice i ulice Izeta Karšića, spratnosti P+2 do P+3.

Kako stoji u planu, za izgradnju novih objekata potrebno je izvesti i pripadajuće saobraćajnice, te opremiti prostor kompletnom infrastrukturom. Oblikovanje objekata mora poštovati principe i forme arhitekture, karakteristične za sarajevske padine, sa viševodnim krovovima, a bar jedna krovna ploha mora biti okrenuta prema ulici, i niz padinu.

Investitori su dužni da na adekvatan način riješe garažiranje odnosno parkiranje vlastitih motornih vozila u okviru datih parcela ili objekata.

Najveći dio padina prostorne cjeline Regulacionog plana „Briješće“ je teren sa nagibom od 15-35% (oko 2/3 teritorije), a ostali dio se uglavnom kreće do 15%. Ovako relativno strmi nagibi na većem dijelu lokaliteta su značajan limitirajući faktor sa aspekta uslova urbanizacije, posebno gradnje objekata i saobraćajnica. Na ovoj lokaciji je izdvojeno je 14 manjih, srednjih i većih aktivnih klizišta.

Glavni uzroci klizanja tla su neregulisane površinske i podzemne vode, nekontrolisana gradnja objekata, odnosno usjecanje i zasjecanje padina i neprilagođeno fundiranje objekata, neplanska izgradnja pristupnih puteva, kao i sječa postojeće šume.

Prema Elaboratu o inženjersko-geološkim i geotehničkim karakteristikama terena za potrebe izrade Regulacionog plana Briješće, urađenog od strane „PIGIP“ d.o.o., za sanaciju klizišta u obuhvatu Plana preporučuju se standardne geotehničke mjere i to: drenaže, površinska odvodnja, rasterećenje i potporne konstrukcije sa geotehničkim sidrima.

Zanimljivo je da na ovom lokalitetu ne postoje tereni koju su vrlo povoljni za građenje, dok se iole stabilni tereni nalaze odmah do ulice Safeta Zajke.

Uslovno stabilni tereni su na padinskom dijelu lokacije, te na njima se  zahtijeva strogo pridržavanje uslova izgradnje objekata kako ne bi došlo do radikalnije promjene opšte i lokalne stabilnosti terena.

Kao najnepovoljnija kategorija izdvojeni su tereni u domenu aktivnih  klizišta, koja su nastala narušavanjem prirodne ravnoteže padine pod dejstvom gravitacije . Unutar ovih terena planirana su zelene površine bez ikakve izgradnje da ne bi došlo do pogoršanja uslova stabilnosti.

Prema Regulaconom planu Briješće trase primarnih gradskih saobraćajnica zadržane su u potpunosti u okvirima koji su planirani razvojnom planskom dokumentacijom i ranijim planskim rješenjem. Do neznatnih korekcija i pomjeranja trasa ovih saobraćajnice, u cilju poboljšanja tehničkih elemenata saobraćajnica, došlo je zbog razlika i nivoa detaljnosti geodetskih podloga na kojima su koridori definisani i geodetskih podloga na kojima je rađen plan. Ono što je planirano je izgradnja garaža i parkirališta prema prostornim mogućnostima lokacija, vodeći računa o potrebnom broju mjesta za parkiranje.

Pored toga, predviđena je izgradnja i postavljanje urbanog mobilijara-popločanja, fontana, klupa, žardinjera za cvijeće, itd.

Prostor Regulacionog plana Briješće pripada administrativnoj teritoriji Općine Novi Grad i obuhvata dio MZ Briješće i dio MZ Naselje Heroja Sokolje. Sa istočne strane graniči sa prostorom Regulacionog plana Vitkovac, sa zapadne strane graniči sa Regulacionim planom Sokolje, Regulacionim planom Individualno stanovanje Rajlovac i Regulacionim planom Rajlovac III, sa sjeverne strane prostornom cjelinom Park šuma –Hum, te sa južne strane granicu Plana definiše prostor današnje ulice Safeta Zajke.

Ukupna površina ovog područja iznosi 161,4 ha.

Planiranjem rekonstrukcije i opremanja područja komunalnom i društvenom infrastrukturom, te definisanjem uvjeta za sanaciju nestabilnih terena poboljšat će uvjeti življenja na ovom prostoru.

A. Šulović