Usvajanjem RP Vitkovac omogućena legalizacija bespravno sagrađenih objekata

Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana Vitkovac donijelo je Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj 24.11.2009. godine, a konačno je u julu ove godine i usvojen.

Nedonošenje regulacionog plana, predstavljalo je problem za stanovnike ovog područja koji su željeli završiti legalizaciju svojih objekata. Takvih je na ovom području oko 80 %. No sada će većina objekata moći biti legalizovana.

Prostor u obuhvatu Plana pripada administrativnoj teritoriji Općine Novi Grad i sa sjevera je ograničeno sanitarnom deponijom Buća potok, sa juga trasom planiranog Gradskog autoputa, sa istoka prostornom cjelinom Regulacionim planom Boljakov potok, a sa zapadne strane graniči sa prostornom cjelinom Regulacionog plana Briješće.

Lokalitet je na južnoj padini Briješkog brda, visinskog intervala prostiranja između 505 i 675 m.n.m. Ukupna površina ovog područja iznosi 72,0 ha.

TEREN SA NAGIBOM

Najveći dio prostorne cjeline u obuhvatu Plana je teren sa nagibom 10-20%.  Ovako relativno strmi nagibi na većem dijelu lokaliteta, su značajan limitirajući faktor sa aspekta uslova urbanizacije, posebno gradnje objekata i saobraćajnica.

Prema Elaboratu o inženjersko- geološkim i geomehaničkim karakteristikama terena koji je za potrebe izrade Plana, urađen od strane firme Winner Project d.o.o., za sanaciju klizišta u obuhvatu Plana preporučuju se standardne geotehničke mjere i to: drenaže, površinska odvodnja, rasterećenje i potporne konstrukcije sa geotehničkim sidrima.

Inače, naselje Vitkovac je formirano uz ulicu Safeta Zajke, ulicu Vitkovac, ulicu Ragiba Džinde, Paljevsku i ulicu Jusufa Juke Gojaka.

Objekti su većinom individualni, izgrađeni nakon 1970. godine, od kvalitetnog su materijala, i uglavnom su svrstani u V kategoriju. Na ovom području postoji ukupno 873 evidentirana objekta, u kojim trenutno egzistira cca 4500 stanovnika. Prosječna gustina naseljenosti je 63 st/ha. Spratnost postojećih objekata je od S+P+1 do P+3. Pojedini objekti imaju i veću spratnost što predstavlja devastaciju prostora. Uz ulicu Safeta Zajke izgrađena su tri objekta kolektivnog stanovanja prosječne spratnosti S+P+1+Pt.

U obuhvatu Plana su izgrađeni uglavnom slobodnostojeći stambeni objekti  individualnog stanovanja, a sadržaji društvenog standarda su slabo zastupljeni na ovom području.

PLANIRANA GRADNJA

Prema novom regulacionom planu, na slobodnim neizgrađenim površinama planirana je izgradnja 80 individualnih stambenih objekata spratnosti od S+P+1, ukupne BGP 18 960 m2.

S obzirom da se uglavnom radi o terenu sa većim nagibom, ovi objekti mogu se graditi kaskadno, i tako bolje uklopiti u teren, kako sa aspekta bolje stabilnosti padine, tako i u smislu organizacije prostora stanovanja i estetskog oblikovanja padine. Bar jedna od krovnih ploha planiranih objekata mora biti okrenuta prema ulici, i niz padinu.

Za izgradnju novih objekata potrebno je izvesti i pripadajuće saobraćajnice, te opremiti prostor kompletnom infrastrukturom.

Sastavni dio projektne dokumentacije za sve planirane objekte u obuhvatu Plana je i Idejni projekat osiguranja građevinske jame.

Investitori su dužni da na adekvatan način riješe garažiranje odnosno parkiranje vlastitih motornih vozila u okviru datih parcela ili objekata.

Na prostorima koji su registrovani kao klizišta, a gdje se nalaze postojeći objekti, neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci i uslovi za izradu projekata sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije, kako bi se osigurali postojeći objekti.

Zelene površine na ovom prostoru koncipirane su tako, da su u funkciji prostorne organizacije. Na površinama koje su izdvojene kao nestabilni tereni predviđeno je zaštitno zelenilo, koje podrazumijeva sadnju odgovarajućeg sadnog materijala, koji će doprinijeti stabilizaciji terena i spriječiti dalju eroziju i denudaliju padine. 

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Kapaciteti društvene infrastrukture planirani su za nivo lokalnog centra i centra mjesne zajednice prema normativima iz Urbanističkog plana grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period 1986-2015. godine.  Planirana je izgradnja osnovne škole, vrtića i multimedijalnog centra za omladinu, u kojem se mogu obavljati razne vannastavne aktivnosti omladine, kao i kulturne aktivnosti cjelokupnog stanovništva ovog lokaliteta. U sklopu ovog centra planiran je i otvoreni amfiteatar zajedno sa vodenom površinom (fontana), gdje se u toku ljetnih mjeseci mogu odvijati razne kulturne manifestacije.

Takođe, na susjednom lokalitetu planirana je izgradnja sportske dvorane sa podzemnom garažom cca 70 p.m.

Osnovna škola će svojim kapacitetima zadovoljiti potrebe stanovništva školskog uzrasta i gravitirajućeg broja učenika sa okolnih područja (Briješće, Boljakov potok).  

Brutto građevinska površina planirane osnovne škole iznosi 3 250 m2. Potrebna površina prostora po jednom učeniku, prema važećem normativu je 5 m2, odnosno 2900/5 =  580 učenika x 2 smjene = 1160 učenika ukupno u školi.  Brutto građevinska površina planiranog vrtića za djecu iznosi 1 330 m2, sportske dvorane 1 200 m2, a multimedijalnog centra za omladinu 800 m2. 

Prema Urbanističkom planu grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo, površina za centralne djelatnosti za lokalni centar prema stanovniku iznosi 0,74 m2/st. Od toga površina komercijalnih sadržaja iznosi:  trgovina 0,10 m2/st, ugostiteljstvo 0,06 m2/st, uslužno zanatstvo 0,06 m2/st, finansijske usluge 0,15 m2/st., što je ukupna površina komercijalnih sadržaja 0,37 m2/st., odnosno potrebna površina za komercijalne sadržaje u obuhvatu Plana je 1 665 m2.

Površina društvenih sadržaja u obuhvatu Plana iznosi 0,37 m2/st., odnosno potrebna površina iznosi 1 665 m2. U ove sadržaje ubraja se osnovno obrazovanje, zdravstvo, vrtići, kultura, socijalna zaštita, sport,  odnosno sadržaji koji odgovaraju lokalnom centru i centru mjesne zajednice.

Na objektima koji se zadržavaju mogu se odobriti intervencije na obnovi fasada, izvjesnih promjena na fasadama, promjene namjene prizemlja (ako je riječ o spratnim objektima), dogradnji, nadogradnji i zamjeni građevinskog fonda, ukoliko za to na parcelama postoje prostorne mogućnosti za vršenje takvih intervencija, a da se istim ne ugrožavaju uslovi stanovanja susjednih objekata, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m.

Pored navedenog, svaki objekat koji se nalazi na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu mora izvršiti inženjersko-geološka i geomehanička ispitivanja, kako bi se utvrdio kvalitet temeljenja i neophodni zahvati u cilju sanacije postojećeg stanja.

Objekti koji se nalaze na planiranim  trasama planiranih saobraćajnica, ne mogu se legalizovati, već se mogu zadržati do njihove realizacije, samo uz tekuće održavanje. Na planiranim primarnim saobraćajnicama, nalazi se 17 objekata,  i to su uglavnom individualni-stambeni i poslovni objekti. Isti se mogu zadržati do realizacije planiranih saobraćajnica.

Za objekte koji su izgrađeni na trasama planiranih saobraćajnica Planom je data mogućnost izgradnje zamjenskih objekata u okviru vlasničkih parcela, gdje postoje prostorne mogućnosti za izgradnju istih. Takvih objekata je ukupno šest.

A.Š.