MMF: Mjere podrške ekonomijama globalno iznose 19,5 biliona dolara

Prema Međunarodnom monetarnom fondu, od izbijanja pandemije korona virusa, vlade i centralne banke u svijetu obećale su da će izdvojiti 19,5 biliona dolara kako bi podržale svjetsku ekonomiju.

Vlade su objavile mjere podrške od skoro 12 biliona dolara do septembra ove godine, a centralne banke su svojim mjerama dodatno pomogle sa najmanje 7,5 biliona dolara kako bi se ublažio utjecaj pandemije na njihove ekonomije, navodi MMF u svom godišnjem izvještaju.

Ipak, uprkos nezapamćenom obimu i brzim spasilačkim mjerama, koje su obuhvatile smanjenje poreza, subvencionisanje zarada, odobravanje zajmova malim preduzećima i rezanje kamata na rekordno niske nivoe, globalna ekonomija trpi najgoru recesiju od Velike depresije, napominje Fond, a prenosi Tanjug.

Ekonomska aktivnost i zapošljavanje u velikim dijelovima svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države i Evropu, i dalje je znatno ispod nivoa na kojem je bila prije udara pandemije.

Iako najava vakcina protiv korona virusa nagovještava poboljšane izglede za globalnu ekonomiju sljedeće godine, one neće mnogo pomoći zemljama u neposrednoj budućnosti. A potencijalne prepreke na putu za osiguranje dodatne finansijske podrške privredama mogle bi ugroziti ionako krhki oporavak.

"Pred zemljama je sada dug put uspona koji će biti težak, neujednačen, neizvjestan i sklon zastojima", rekla je izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva.

U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje broj slučajeva korona virusa raste, odbijanje predsednika Donalda Trumpa da prizna pobjedu Joe Bidenu moglo bi zaustaviti napore da se donese još jednom veliki paket podsticaja, navodi CNN.

U zemlji i dalje ima oko 10 miliona radnih mjesta manje nego prije početka pandemije, a nekoliko država uvodi nova ograničenja kako bi zaustavile rast broja zaraženih, što će dodatno otežati oporavak.

Istovremeno, Evropska unija se suočava sa unutrašnjom pobunom koja bi mogla da odgodi konačno odobrenje njenog fonda za oporavak od korona virusa vrijednog 800 milijardi eura (950 milijardi dolara), o kojem su mjesecima vođeni pregovori i koji bi trebalo da startuje 1. januara, navodi se u tekstu.