FP: Pokušaj skidanja dolara sa globalnog trona neće uspjeti

U milenijima u kojima su ljudi lutali Zemljom, u svijetu su se mijenjale brojne opskurne, čak i neobične valute.

Vjeruje se da su drevne Maje koristile čokoladu za novac; trgovci na Salomonskim otocima preferirali su delfinove zube. Oni sa otoka Yap, barem oni s jakim leđima, težili su ka velikom kamenju.

Britanska funta, najstarija globalna valuta koja se i danas koristi, bila je usidrila u globalnoj ekonomiji, sve do njenog pada početkom, sredinom i krajem 20. stoljeća.

Danas je dolar taj koji dominira.

Najveća svjetska ekonomija (vjerojatno) može štampati zelene novčanice po želji. Dolar je najrasprostranjenija rezervna valuta na svijetu i dominira globalnom trgovinom. Nafta se, koliko god Saudijska Arabija i Kina zadržale dah, još uvijek cijeni u dolarima. Većina drugih glavnih roba također. Kao i gotovo sve ostalo.

Ipak, priča o dedolarizaciji visi u zraku.

‘Odvojiti dedolarizaciju od kraja dominacije dolara’

Podstaknute strahovima od američkih sankcija, čini se da Rusija i Kina ponovno pojačavaju napore za korištenje renminbija (RMB) (zvanični naziv za kinesku valutu, dok je juan njegova osnovna jedinica) u trgovini s partnerima, dok zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) razmatraju novu zajedničku valutu kao još jednu alternativu, piše portal Foreign Policy.

“Svake večeri pitam se zašto sve zemlje moraju svoju trgovinu temeljiti na dolaru”, žalio se prošlog mjeseca brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva.

“Ko je odlučio da je dolar valuta nakon eliminacije zlata?”

Prije svega, dolar je prvi stekao dominaciju. I drugo, ne vjerujte u propast dolara, piše u tekstu.

Šta je uopšte dedolarizacija? Ona se odnosi na nastojanje zemlje da postane manje ovisna o dolaru, korištenjem druge valute za podmirenje prekogranične trgovine ili diversifikacijom rezervi od dolara okretanjem zlatu, kineskom juanu ili bitcoinu. To ne znači nužno da je dolar postao manje vitalan za ekonomiju te zemlje, ili da je njegova vladavina gotova (Posebno kada odluke Federalnih rezervi SAD-a o kamatnim stopama šire melodiju na koju pleše gotovo svaka druga zemlja).

“Za mene dedolarizacija samo znači sposobnost vlade da smanji svoju ovisnost ili oslanjanje na dolar”, rekao je Daniel McDowell, profesor političkih nauka na Univerzitetu Syracuse.

“Mislim da je ključna stvar ovdje pokušati razlikovati ili odvojiti koncept dedolarizacije od kraja dominacije dolara. Mislim da te dvije stvari ne moraju ići zajedno.”

Jačanje korištenja kineskog juana

Veliki dio trenutne pažnje privlači Rusija, koja je pojačala korištenje juana kako bi se nosila sa sveobuhvatnim zapadnim sankcijama. Nakon što je Kremlj napao Ukrajinu u februaru 2022, Grupa G7 uzvratila je nizom kaznenih ekonomskih mjera. To je ugušilo rusku ekonomiju i prisililo Moskvu da brzo traži alternative i za dolar i za euro.

“Nema sumnje da su Rusi bili prisiljeni dedolarizirati i također deeuroizirati svoju trgovinu”, rekao je Brad Setser, bivši viši savjetnik američkog predstavnika za trgovinu tokom Bidenove administracije, koji je sada u Vijeću za vanjske odnose.

“Postoje dokazi da posebno Rusija sve više koristi juan, a također je jasno da Kinezi i drugi traže prilike za proširenje upotrebe juana u trgovinskim dogovorima.”

Nedavni napori Kine samo su dolili ulje na vatru. Kao dio kineskih nastojanja da internacionalizira svoju valutu, niz zemalja osim Rusije — uključujući Saudijsku Arabiju, Bangladeš, Indiju, Argentinu, Brazil, Pakistan, Irak i Boliviju — nedavno je ili trgovalo juanom ili izrazilo spremnost da to čini u budućnosti. Prekogranične transakcije denominirane u RMB-u još uvijek su samo mali dio poslova koji se uglavnom obavljaju u dolarima ili eurima.

Diverzifikacija od dolara je Kini važna jer, s obzirom na trenutnu geopolitičku klimu, Peking se nada da će smanjenje njene ovisnosti o dolaru pomoći djelovati kao tampon protiv prijetnje američkih sankcija.

“Ne mislim da bilo koji kineski ekonomista vjeruje da zapravo može zamijeniti dolar na globalnom nivou”, rekao je Gerard DiPippo, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije.

“Njihovi ciljevi su skromniji. Radi se o ublažavanju izloženosti kineskih banaka sankcijama, što je vrlo teško učiniti.”

Nije samo prijetnja sankcijama ono što potiče ove poteze. Za neke zemlje, to je iz nužde; moraju se okrenuti juanu ili drugim oblicima valute kada ne mogu doći do dolara. Argentina je, naprimjer, najavila da će koristiti juan za kupovinu kineske robe dok se bori sa sve manjim rezervama dolara.

Strah Kine od ruskog scenarija

Zemlje koje su ekonomski ovisne o Kini možda se također pokušavaju dodvoriti Pekingu, koji je poticao internacionalizaciju juana.

“Moglo bi se raditi samo o pokušaju signaliziranja Kini da smo u vašem timu i da vam tu želimo pomoći”, rekao je McDowell.

“Dakle, nešto od toga je političko i simbolično.”

Sve ovo nije novo, već traje godinama. Kineski napori da internacionalizira juan datiraju barem od globalne finansijske krize 2008, kada su američke banke prestale davati zajmove, a Peking ostao na cjedilu. Otad je Kina radila na izgradnji svoje otpornosti i proširenju upotrebe juana u trgovini, uključujući sklapanje niza bilateralnih valutnih swap poslova i uspostavljanje Prekograničnog međubankarskog platnog sistema (CIPS).

“To zapravo nije ništa novo”, rekla je Zongyuan Zoe Liu, saradnica za međunarodnu političku ekonomiju pri Vijeću za vanjske odnose i kolumnistica FP-a.

“Nije da Kina to čini tek odnedavno, ili su samo odjednom odlučili da je to dobra ideja. Oni to rade već neko vrijeme.”

No, Kina i Washington se ne slažu. Ono što je dalo poticaj najnovijem pritisku je šire nezadovoljstvo američkim ekonomskim upravljanjem, počev od pristupa ekonomskim sankcijama do trenutne krize gornjeg nivoa duga.

“Geopolitički problemi postali su veći pokretač interesa za internacionalizaciju valute”, rekao je McDowell.

“Mislim da su kineski kreatori politike zabrinuti zbog toga što će se na neki način suočiti sa sličnim finansijskim pritiscima s kojima se Rusija suočila u nekom trenutku u budućnosti.”

Udio juana ‘malen u odnosu na dolar’

No, ti napori, stoji u tekstu, ne mogu ugroziti dominaciju dolara u skorije vrijeme.

Iako se juan sve više koristi u međunarodnim plaćanjima za bilateralnu trgovinu, “stvarni udio je malen” u poređenju s dolarom, rekla je Paola Subacchi, profesorica na Univerzitetu Queen Mary iz Londona.

I za finansiranje trgovine i za rezerve, dugotrajni napori Kine da proširi upotrebu juana nisu ostavili veliki trag. U martu je dolar činio 41,7 posto globalnih plaćanja – što je samo malo zasjenio udio juana od 2,4 posto, prema podacima Društva za svjetsku međubankarsku finansijsku telekomunikaciju.

Također, prošle godine, 58 posto svjetskih deviznih rezervi držano je u dolarima, u usporedbi sa samo 2,7 posto u kineskim juanima. Teško je zamijeniti dolar ako se ne dopušta slobodna konvertibilnost, što ozbiljno ograničava međunarodnu privlačnost juana.

“Brojke još uvijek pokazuju da je dolar i dalje dominantna valuta”, rekao je Subacchi.

Peking će i dalje pokušavati, ali i dalje ne uspijevati. Juan nije konvertibilan, vlada kontrolira tokove kapitala, a čak i njegovom vrijednošću manipulira Peking. Ne možete poslovati sa IOU, ali uvijek možete poslovati sa zelenim novčanicama.

“Mislim da će biti postepenih koraka za veću upotrebu juana za kinesku trgovinu sa zemljama izvoznicama robe”, rekao je Setser.

“A onda mislim da će Kina otkriti da je teško ići dalje i zaista radikalno promijeniti strukturu načina na koji rješava svoju trgovinu, jer još uvijek želi prodavati SAD-u i Evropi. Njena ekonomija ne može biti uravnotežena bez značajnog izvoza.”