Banke u BiH najavljuju popuštanje kreditnih kriterija i rast potražnje za kredite u 2025.

U četvrtom kvartalu tekuće godine, prema očekivanjima bankarskog sektora, moglo bi doći do popuštanja kriterija za odobravanje kredita fizičkim licima, što bi se, prema njihovim procjenama, odrazilo na rast potrošačkih i nenamjenskih kredita. Ovakav zaključak naveden je u anketi o kreditnoj aktivnosti koju je pripremila Centralna banka Bosne i Hercegovine.

"Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena", navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

"Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine", piše u podacima.

Za prethodni, treći kvartal 2025. godine, anketni podaci pokazuju blago ublažavanje kriterija za stambene kredite, dok su uslovi za potrošačke i nenamjenske kredite ostali na nivou iz ranijeg perioda. Kada je riječ o strukturi kreditnih uslova u istom tromjesečju, kamatne marže te provizije i naknade imale su efekat olakšavanja, dok su zahtjevi za kolateralom, ročnost i maksimalni iznosi kredita ostali nepromijenjeni.

Istovremeno, zabilježen je nastavak rasta potražnje stanovništva za svim vrstama kredita i u trećem kvartalu 2025. godine, pri čemu je povećanje interesovanja za stambene kredite bilo izraženije nego kod potrošačkih i nenamjenskih.

"Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite", zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za "Nezavisne novine" da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

"Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim", istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

"Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard", istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

"Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak", ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

"I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno, a ne pozitivno za domaću privredu", zaključio je Gavran.