Strane investicije pale za 350 miliona KM: Gdje zapravo odlazi strani kapital u BiH

Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine privukla 1,41 milijardu KM direktnih stranih investicija, oko 350 miliona KM manje nego godinu ranije. Pad priliva, međutim, samo je jedan dio priče. Podaci pokazuju i gdje strani kapital najčešće završava – više od polovine prošlogodišnjih investicija koncentrisano je u finansijskim uslugama te trgovini na malo i veliko.

Prema najnovijim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, priliv direktnih stranih investicija u 2025. iznosio je 1,41 milijardu KM. Godinu ranije iznosio je 1,76 milijardi KM, što znači da je za godinu dana smanjen za približno 350 miliona KM, odnosno gotovo 20 posto.

Pad se zapravo nastavlja drugu godinu zaredom. U 2023. godini direktne strane investicije iznosile su 2,06 milijardi KM, da bi u 2024. pale na 1,76 milijardi, a potom u 2025. na 1,41 milijardu KM. Tako je u odnosu na 2023. godišnji priliv stranih investicija smanjen za oko 650 miliona KM.

Više od pola investicija u tri djelatnosti

Još zanimljiviju sliku od ukupnog iznosa daje struktura investicija.

Najviše stranog kapitala tokom 2025. godine usmjereno je u finansijske uslužne djelatnosti – čak 427,3 miliona KM. Slijedi trgovina na malo sa 176,2 miliona KM, dok je u trgovinu na veliko investirano 154,3 miliona KM.

Kada se ove tri djelatnosti saberu, dolazi se do iznosa od 757,8 miliona KM, što predstavlja približno 54 posto svih direktnih stranih investicija koje su tokom godine ušle u BiH.

Drugim riječima, više od svake druge marke stranih investicija evidentirane u 2025. godini završilo je u finansijskim uslugama i trgovini.

Slična struktura bila je prisutna i godinu ranije. U 2024. u finansijske usluge bilo je usmjereno 503,8 miliona KM, u maloprodaju 219,8 miliona, a u veleprodaju 205,1 milion KM. Ove tri djelatnosti tada su zajedno privukle gotovo 929 miliona KM.

Podaci tako pokazuju da pad ukupnih investicija nije promijenio činjenicu da finansije i trgovina ostaju među glavnim područjima u kojima je koncentrisan strani kapital u BiH.

Njemačka najveći investitor u 2025.

Promjene su vidljive i kada se posmatra iz kojih zemalja kapital dolazi.

Njemačka je tokom 2025. bila najveći pojedinačni izvor direktnih stranih investicija sa 271,6 miliona KM. Slijede Srbija sa 206,2 miliona i Austrija sa 205,9 miliona KM. Samo iz ove tri države u BiH je tokom godine stiglo ukupno oko 684 miliona KM direktnih investicija.

Godinu ranije poredak je izgledao drugačije. Najveći investitor bila je Hrvatska sa 391,1 milion KM, ispred Njemačke sa 255,3 miliona i Slovenije sa 247,1 milion KM.

Njemačka je tako sa drugog mjesta u 2024. izbila na prvo mjesto u 2025, a njen godišnji priliv povećan je za oko 16 miliona KM uprkos ukupnom padu stranih investicija u BiH.

Hrvatska i dalje ima najviše kapitala u BiH

Godišnji priliv, međutim, ne treba poistovjećivati sa ukupnom vrijednošću stranog kapitala koji je tokom godina akumuliran u Bosni i Hercegovini.

Na kraju 2025. godine ukupno stanje direktnih stranih investicija dostiglo je 22,16 milijardi KM. Godinu ranije iznosilo je 21,22 milijarde KM.

Najveći investitor prema ukupnom stanju ostaje Hrvatska sa 3,26 milijardi KM, odnosno 14,7 posto ukupnih direktnih stranih investicija. Slijede Austrija sa 3,13 milijardi KM ili 14,1 posto te Srbija sa 3,03 milijarde KM ili 13,6 posto.

Ove tri države zajedno tako imaju više od 9,4 milijarde KM direktnih investicija u BiH, odnosno više od 42 posto ukupnog stanja.

Finansijski sektor uvjerljivo na prvom mjestu

Dugoročna struktura stranih ulaganja dodatno potvrđuje snažnu koncentraciju kapitala u pojedinim djelatnostima.

Od ukupnih 22,16 milijardi KM, čak 4,73 milijarde KM odnose se na finansijske usluge. Na drugom mjestu je trgovina na veliko sa 2,14 milijardi KM, dok je u telekomunikacijama akumulirano 2,07 milijardi KM direktnih stranih investicija.

Samo ove tri djelatnosti čine gotovo devet milijardi KM ukupnog stanja stranih investicija.

Podaci stoga otvaraju pitanje koje je za domaću ekonomiju možda važnije od samog godišnjeg iznosa investicija – kakvu vrstu stranog kapitala BiH uspijeva privući i u koje sektore on odlazi?

Direktne strane investicije mogu imati različite efekte na ekonomiju, zavisno od njihove strukture, načina ulaganja i djelatnosti u kojima se realizuju. Zato podatak o 1,41 milijardi KM priliva ne govori sam po sebi koliko je tog kapitala donijelo nove proizvodne kapacitete, tehnologiju, izvoz ili nova radna mjesta.

Posebno je značajno što među tri djelatnosti sa najvećim prilivom u 2025. nema proizvodnog sektora. Finansijske usluge i dvije grane trgovine zajedno su privukle više od polovine ukupnog godišnjeg priliva.

Istovremeno, nakon dvije uzastopne godine pada, godišnji priliv investicija spustio se sa 2,06 milijardi KM u 2023. na 1,41 milijardu KM u 2025.

Iako ukupno stanje stranih investicija nastavlja rasti i premašilo je 22 milijarde KM, podaci za 2025. pokazuju da za procjenu investicijske slike BiH više nije dovoljno gledati samo koliko je kapitala ušlo u zemlju. Jednako važno pitanje postaje gdje je taj novac završio i kakvu novu ekonomsku vrijednost stvara.

Centralna banka BiH napomenula je da je, u skladu s politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka prikupljenih tokom ovogodišnjeg istraživanja, uz objavljivanje rezultata za 2025. izvršena i revizija podataka za prethodne dvije godine.