BiH pred sivom listom Moneyvala: Banke, investicije i SEPA pod rizikom

Bosna i Hercegovina već neko vrijeme je pod povećalom Moneyval-a, tijela Vijeća Europe koje periodično procjenjuje koliko su država, institucije i zakoni usklađeni sa standardima u borbi protiv pranja novca i finansiranja kriminala. Upozorenja su jasna: ako slabosti ne budu otklonjene, BiH bi se mogla suočiti sa scenarijem o kojem se rijetko govori, ali koji nosi vrlo konkretne posljedice – ulazak na "sivu listu". O tome su u programu N1 govorili antikorupcijski stručnjak Nermin Kadribašić i Merima Mahmutović, menadžerica PwC-a, međunarodne konsultantske kuće koja radi s bankama i institucijama na jačanju sistema protiv "pranja" novca.

Antikorupcijski stručnjak Nermin Kadribašić pojašnjava da je MONEYVAL mehanizam redovne procjene usklađenosti zakona i institucija sa međunarodnim standardima.

"Moneyval je tijelo Vijeća Europe koje periodično dolazi u zemlje kako bi procijenilo koliko su sistem i institucije usklađeni sa standardima, kako se novac stečen krivičnim djelima ne bi legalizirao kroz sistem", kaže Kadribašić.

Nakon dubinske posjete i izvještaja iz 2023. godine, BiH je dobila niz preporuka i rokova. Ključni rok ističe 23. marta, do kada bi institucije trebale pokazati konkretan napredak.

Prema njegovim riječima, problem je što se javnosti nedovoljno jasno objašnjava šta znači eventualni ulazak na sivu listu.

"Govorimo o apstraktnim pojmovima, ali ne objašnjavamo šta znači siva lista. Ako ne usvojimo ključne zakone, vraćamo se nekoliko koraka unazad u poslovanju i finansijskim tokovima", upozorava Kadribašić.

Šta znači siva lista u praksi

Ulazak na sivu listu značio bi pojačane kontrole svih finansijskih transakcija iz i prema BiH, što bi usporilo poslovanje i povećalo troškove.

"Svako finansijsko plaćanje i transakcija bili bi znatno otežani. Investitori će radije birati zemlje regiona koje nisu na sivoj listi", smatra Kadribašić.

Posebno ističe reputacijski rizik za domaće kompanije.

"Privrednici koji uredno posluju mogu se suočiti s porukom da dolaze iz zemlje na sivoj listi, iako za to nisu odgovorni", dodaje on.

Banke: Sporiji procesi i skuplji krediti

Menadžerica PwC-a Merima Mahmutović objašnjava da bi finansijski sektor bio pod dodatnim pritiskom jer već sada primjenjuje stroge kontrole usklađene s europskim regulativama.

"Bankarski sektor već provodi rigorozne kontrole, ali dodatne provjere značile bi sporije procese, više dokumentacije i dodatni oprez kod svake transakcije", kaže Mahmutović.

Građani i privreda bi to osjetili već kod osnovnih bankarskih usluga.

"Ako vam je danas potreban jedan dan da otvorite račun, u takvom režimu to može trajati tri ili pet dana, uz dodatnu dokumentaciju", dodaje ona.

Jedna od najvažnijih posljedica odnosi se na međunarodna plaćanja i investicije.

"Otežan pristup finansijskim tržištima znači da banke imaju teži pristup izvorima finansiranja, što može dovesti do povećanja kamatnih stopa i strožijih kreditnih procedura", upozorava Mahmutović.

SEPA pod znakom pitanja

BiH je započela proces usklađivanja zakonodavstva kako bi pristupila SEPA platnom području, koje omogućava brže i jeftinije međunarodne transfere. Međutim, ulazak na sivu listu mogao bi zaustaviti ili odgoditi taj proces.

"Postoji realan rizik da BiH, ukoliko bude na sivoj listi, ne bude prihvaćena u SEPA platno područje", kaže Mahmutović.

Naglašava da bi to direktno pogodilo građane, posebno kroz doznake iz dijaspore.

"Danas građani plaćaju transfere od 50 do 150 eura, dok su u SEPA sistemu ti troškovi između dva i 50 eura", pojašnjava ona.

Dodaje i da bi skuplji i sporiji formalni kanali mogli podstaći rast keš ekonomije.

"Postoji rizik da bi se građani i privreda okretali alternativnim načinima plaćanja, što bi dodatno ojačalo sivu ekonomiju", upozorava Mahmutović.

Ključni zakoni i politička volja

Kadribašić ističe da su među najvažnijim pitanjima zakon o upravljanju oduzetom imovinom na državnom nivou, zakon o ciljanom finansiranju terorističkih aktivnosti te regulacija kriptovaluta.

"U Bosni i Hercegovini se zakoni nekada usvajaju deset godina, ali mogu i preko noći ako postoji politička volja", smatra Kadribašić.

Dodaje da ulazak na sivu listu ne bi značio "zastoj", već realan korak unazad.

"Nećemo tapkati u mjestu – vraćamo se nekoliko koraka unazad i ulazimo u lošiju poziciju nego što smo sada", naglašava on.

Širi problem: Korupcija i nepovjerenje

Govoreći o percepciji korupcije, Kadribašić ističe da je najveća posljedica nepovjerenje građana u institucije.

"Jedna od najvećih posljedica korupcije je nepovjerenje građana u institucije vlasti", kaže on.

Dodaje da društvo često ne sagledava puni obim štete.

"Mi još uvijek nismo osvijestili do koje mjere su posljedice korupcije i kako se one reflektuju na svakodnevni život", zaključuje Kadribašić.